Neki poslovi u Hrvatskoj donose sigurnost i zaradu o kojoj mnogi mogu samo sanjati.
SLAVONSKI BROD / NOVA GRADIŠKA / POŽEGA - Hrvatsko tržište rada doživljava velike promjene, posebno u segmentu visoko plaćenih poslova. U zemlji gdje su inflacija i rast životnih troškova sve prisutniji, neki sektori osiguravaju primanja koja omogućuju financijsku stabilnost i život bez stalne brige o troškovima. Najviše plaće bilježe se u sektorima tehnologije, financija, farmacije, zračnog prijevoza i menadžmenta, a poslodavci iz ovih industrija sve više nude konkurentne uvjete kako bi privukli i zadržali kvalificirane stručnjake. S obzirom na rast prosječne plaće, privatni sektor, posebno strane korporacije, prednjače u pružanju financijskih beneficija, što se odražava i na regionalne razlike u visini primanja.
Stanje prosječnih plaća u Hrvatskoj i značajke privatnog sektora
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj porasla je nominalno za 13,8% u 2024. u odnosu na prethodnu godinu. Tako je prosječna neto plaća od siječnja do kolovoza 2024. iznosila 1.302 eura, dok je u kolovozu zabilježena prosječna neto plaća od 1.324 eura. Ova povećanja prate rastuću potražnju za stručnim kadrovima, posebno u privatnom sektoru, koji u brojnim slučajevima nudi i dodatne pogodnosti, poput bonusa, fleksibilnog radnog vremena i rada na daljinu. Javni sektor, međutim, i dalje kaska s plaćama u odnosu na privatne i međunarodne korporacije, osobito u visoko specijaliziranim područjima.
Najplaćeniji poslovi u Hrvatskoj: Zračni prijevoz, IT, financije i farmacija u vrhu
U sektoru zračnog prijevoza zabilježene su najviše prosječne neto plaće, dosežući čak 2.222 eura, dok bruto iznosi prelaze 3.252 eura, što potvrđuje status ovog sektora kao vodećeg u smislu primanja. Osim zračnog prijevoza, IT sektor i financijske usluge kontinuirano bilježe visoke plaće, posebno na pozicijama koje zahtijevaju visoku razinu stručnosti i iskustva. DZS navodi sljedeće sektore kao najplaćenije:
Zračni prijevoz: S prosječnom neto plaćom od 2.222 eura, ovaj sektor predvodi ljestvicu najplaćenijih poslova u Hrvatskoj.
Financijske usluge i osiguranje: S prosječnim plaćama koje premašuju industrijske standarde, zaposleni u bankarstvu, investicijama i osiguranju bilježe stabilan rast primanja.
Informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT): Programeri, IT arhitekti i drugi specijalizirani stručnjaci u tehnologiji bilježe prosječne plaće koje često prelaze 2.000 eura neto.
Farmaceutski i biotehnološki sektor: U ovom sektoru plaće su također iznadprosječne zbog potrebnog visokog stupnja obrazovanja i specijalizacije.
Razlike između prosječne i medijalne plaće: Realniji prikaz primanja
Za precizniji prikaz primanja, često se koristi medijalna plaća, koja je u kolovozu 2024. iznosila 1.134 eura, dok je prosječna plaća bila 1.324 eura. Medijalna plaća pokazuje srednju vrijednost primanja, pri kojoj polovica zaposlenih zarađuje manje, a druga polovica više, dok prosjek uključuje i visoke plaće, koje često podižu ukupni iznos. Razlika između medijalne i prosječne plaće ukazuje na koncentraciju visokih plaća u određenim sektorima, poput financijskog i tehnološkog, što ne odražava uvijek realnu sliku prosječnog radnika.
Najplaćeniji poslovi u 2024. prema tržišnim istraživanjima
Prema istraživanjima portala MojPosao, najpoželjnija zanimanja koja osiguravaju najviše plaće u Hrvatskoj uključuju sljedeće:
IT i tehnološki sektor: Cloud inženjeri, IT arhitekti i programeri ostvaruju najviša primanja, često prelazeći 2.000 eura neto, dok IT arhitekti zarađuju i do 2.500 eura.
Financijske pozicije: Investicijski bankari, menadžeri rizika i analitičari bilježe neto plaće od oko 1.600 eura, uz bonuse i dodatne pogodnosti.
Menadžerske pozicije: Projektni i financijski menadžeri u farmaciji, telekomunikacijama i IT sektoru postižu prosječna primanja od 1.500 eura neto s mogućnostima dodatnih stimulacija.
Regionalne razlike u plaćama: Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija
Primjetne su razlike u plaćama po županijama, koje odražavaju gospodarsku snagu i prisutnost visokoplaćenih industrija u određenim regijama. Primjerice, Grad Zagreb, kao ekonomski centar Hrvatske, bilježi prosječnu neto plaću od 1.537 eura u drugom tromjesečju 2024., što je osjetno iznad nacionalnog prosjeka.
Usporedno, Brodsko-posavska županija zabilježila je prosječnu neto plaću od 1.188 eura, dok je Požeško-slavonska županija imala prosjek od 1.204 eura. Ove županije zaostaju za urbanijim sredinama poput Zagreba i Rijeke, gdje su plaće veće zbog koncentracije visokotehnoloških i financijskih tvrtki koje nude više plaće i bolje uvjete rada. Razlike između regija jasno upućuju na potrebu za dodatnim ulaganjima u lokalne industrije kako bi se omogućio gospodarski razvoj i veća razina plaća.
Podaci FinInfo također otkrivaju razlike u rastu plaća u ovim regijama: dok su županije u istočnoj Hrvatskoj imale stabilan, ali umjeren rast plaća, u Zagrebu je zabilježen dinamičniji porast zahvaljujući širenju sektora visoke tehnologije i prisutnosti multinacionalnih kompanija.
Utjecaj kvalifikacija i specijalizacije na primanja
U ovim sektorima, ključne su kvalifikacije i specijalizacija. Visoko obrazovani stručnjaci iz tehničkih i znanstvenih disciplina imaju veće šanse za zapošljavanje u dobro plaćenim sektorima. Razlike u plaćama jasno upućuju na trend prema kojem poslovi u tehnologiji, financijama i zračnom prijevozu osiguravaju stabilna i iznadprosječna primanja. Za pojedince u Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji, usmjeravanje obrazovanja prema tehničkim i stručnim poljima može biti ključna strategija za ostvarenje viših primanja i konkurentnosti na tržištu rada.
Ovaj pregled pokazuje da u Hrvatskoj visoko specijalizirani sektori, poput IT-a i financija, prednjače u ponudi najviših plaća, dok se regije poput Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije suočavaju s izazovima u usklađivanju s nacionalnim prosjekom, ali i s mogućnostima koje nudi fokus na obrazovanje i profesionalni razvoj.
