Nasilje nad ženama u Brodsko-posavskoj županiji ostaje ozbiljan problem, a podaci za 2024. godinu ukazuju na zabrinjavajuću stagnaciju u odnosu na 2023. i porast nasilja u odnosu na prethodne godine.
SLAVONSKI BROD - Iako naizgled obiteljski, spokojan i tih grad, Slavonski Brod suočava se s ozbiljnim izazovima kada je u pitanju nasilje nad ženama. Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 25. studenog, PlusPortal je uputio službeni upit Policijskoj upravi brodsko-posavskoj o statistikama vezanim za nasilje u 2024. godini.
Dobiveni podaci ne samo da potvrđuju prisutnost nasilja, već ukazuju na kontinuirani porast tijekom posljednjih godina, čineći ga ozbiljnim i rastućim problemom. Iako je broj prekršaja nasilja u obitelji u 2024. godini približno isti kao 2023. godine, važno je napomenuti kako taj podatak ne predstavlja stabilnost, već signalizira ozbiljnu stagnaciju u borbi protiv nasilja. Promatrajući unazad nekoliko godina, vidljiv je trend rasta broja slučajeva, što jasno ukazuje da poduzete mjere – uključujući zakonodavne okvire i preventivne aktivnosti – još uvijek nisu dovoljne za zaustavljanje ovog društvenog problema.
Statistički podaci za Brodsko-posavsku županiju u 2024. godini
PlusPortal je od Policijske uprave brodsko-posavske dobio detaljne podatke za prvih deset mjeseci 2024. godine. Sukladno zakonskim propisima, policija nasilje nad ženama (protupravno ponašanje) evidentira kao kazneno djelo i prekršaj. Nasilje nad ženama kao prekršaj je zastupljeno u prekršajima iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, gdje su u velikoj većini žrtve nasilja žene.
1. Evidentirano 236 prekršaja nasilja u obitelji koje je počinilo 147 osoba;
2. Od 147 počinitelja, 120 nasilnika su muškarci, a 27 nasilnika su žene;
3. Evidentirane su 164 žrtve nasilja, od kojih su 106 žrtve nasilja žene, a 58 muškarci;
4. Udio psihičkog nasilja iznosi 55%, dok je udio fizičkog nasilja 45%;
5. Od 106 žrtava nasilja žena, 9 su mlađe od 18 godina, 14 žena su u dobi od 18 do 30 godina, 39 žena su u dobi od 31 do 50 godina i 44 žene su starije od 51 godine;
6. Od 147 nasilnika, 39 ih je u dobi od 18 do 30 godina, 69 ih je u dobi od 31 do 50 godina i 39 ih je starije od 51 godine:
7. Evidentirano je 36 osoba počinitelja koji su ponovili nasilje (recidivisti) od kojih su 31 muškarci i 5 žena;
8. Za 70 nasilnika sud je izrekao 90 zaštitnih mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja i/ili udaljenja iz zajedničkog kućanstva, od kojih je 31 zaštitna mjera za 25 nasilnika još na snazi i provodi se na terenu;
9. Broj prekršaja nasilja u obitelji je u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu je približno isti, dok je u prethodnim godinama bio u manjem porastu.
Nadalje, tijekom prvih 10 mjeseci 2024. godine evidentirano je 46 slučajeva nasilja nad ženama među bliskim osobama/članovima obitelji kao kazneno djelo.
Navedeni slučajevi odnose se na fizičko i psihičko nasilje nad ženama među bliskim osobama/članovima obitelji (kaznena djela „Prijetnja“, „Tjelesna ozljeda“ i „Nasilje u obitelji“). Nasilje najčešće počinje verbalnim sukobom (psihičkim) te eskalira i nerijetko prijeđe u tjelesno (fizičko) nasilje s kvalifikacijom ozljeda, a što je sve obuhvaćeno kriminalističkim istraživanjem i zajedno sačinjava opis kaznenog djela.
Kao počinitelji nasilja nad ženama među bliskim osobama/članovima obitelji najčešće su evidentirane muške osobe.
U 2024. godini evidentirano je 45 muških počinitelja nasilja nad ženama.
Uglavnom su žrtve ženske osobe, ukupno 47 žena u 2024. godini.
Počinitelji su najčešće osobe u dobi od 25 do 60 godina.
Žrtve su najčešće osobe u dobi od 35 do 80 godina.
Tijekom 2024. godine nije evidentirano ponovljenih prijava od strane istih žrtava ili počinitelja uzimajući u obzir bliske osobe/članove obitelji i nasilje nad ženama.
U 10 mjeseci 2024. godine počiniteljima nasilja na štetu bliskih osoba/članova obitelji je određena 31 mjera opreza sukladno Zakonu o kaznenom postupku.
Uzimajući u obzir period razmatranja prijava nasilja nad ženama među bliskim osobama/članovima obitelji za 10 mjeseci 2024. godine u odnosu na isti period prijava nasilja nad ženama među bliskim osobama/članovima obitelji ranijih godina može se konstatirati da se radi o podjednakom broju prijava nasilja nad ženama među bliskim osobama/članovima obitelji (2023. – 54, a u 10. mjeseci 2024. – 46).
Povijesni kontekst: Zašto 25. studenog?
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog u znak sjećanja na sestre Mirabal iz Dominikanske Republike. Ove političke aktivistkinje, poznate kao "Leptiri" (Las Mariposas), brutalno je dao ubiti diktator Rafael Trujillo 1960. godine. Sestre Minerva, Patria i Maria Teresa bile su simbol otpora Trujillovom režimu, a njihovo brutalno ubojstvo izazvalo je međunarodnu osudu. Godine 1999. Ujedinjeni narodi proglasili su 25. studeni danom posvećenim borbi protiv nasilja nad ženama, kako bi se podigla svijest o ovom globalnom problemu.
Početci borbe u Hrvatskoj
Hrvatska je pitanje obiteljskog nasilja prvi put pravno regulirala donošenjem Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koji je stupio na snagu 30. srpnja 2003. godine. Ovo je bio povijesni iskorak, jer je zakonodavac po prvi puta definirao što predstavlja nasilje unutar obitelji i koje mjere treba poduzeti kako bi se zaštitile žrtve. Zakonski okvir kasnije je proširen i prilagođen 2009. godine kako bi detaljnije regulirao ovu osjetljivu i kompleksnu problematiku, a formulacije tog zakona i danas čine temelj nacionalnog zakonodavstva u borbi protiv obiteljskog nasilja.
Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji iz 2009. godine nasiljem se smatra:
tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije,
tjelesno kažnjavanje i drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci u odgojne svrhe,
psihičko nasilje, odnosno primjena psihičke prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način ili zabrana komuniciranja s trećim osobama,
protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja,
spolno nasilje, odnosno spolno uznemiravanje,
ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine ili zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim uzdržavanim članovima zajedničkog kućanstva (čl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji).
Zaštitne mjere
Određivanje zaštitnih mjera može zatražiti policijski službenik u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, ali i sama žrtva obiteljskog nasilja, ukoliko takova mjera nije zatražena po službenoj dužnosti. Riječ je o sljedećim zaštitnim mjerama:
mjera obveznog psihosocijalnog tretmana,
mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja u obitelji,
mjera zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju,
mjera udaljenja iz stana, kuće ili nekoga drugoga stambenog prostora,
mjera obveznog liječenja od ovisnosti
mjera oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili uporabljen u počinjenju prekršaja (čl. 11. st.2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji).
Kazne za počinitelje
Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji „počinitelja koji ne postupa prema primijenjenoj zaštitnoj mjeri kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 3.000,00 kuna ili kaznom zatvora od najmanje 10 dana“ (čl. 22).
Zatvorska kazna koju sud može izreći počinitelju obiteljskog nasilja kreće se od 15 dana do najviše 90 dana, dok se novčana kazna kreće u rasponu od 1.000,00 do najviše 7.000,00 kuna.
