Tijelovo je na istoj razini kao blagdani Božić, Svi sveti i Velika Gospa – što, uz svetkovanje Uskrsa, predstavlja najviši nivo u Katoličkoj Crkvi. Slavonskobrodski vjernici pokazali su kako je i njima u srcima uistinu tako.
SLAVONSKI BROD - Dugačka tijelovska procesija krenula je jutros iz dvorišta slavonskobrodske 'Male crkve' (Župa Gospe Brze Pomoći), a do konačnog cilja - 'Velike crkve' (franjevačkog samostana i crkve Presvetog Trojstva) stala je na dvije postaje - kod Stadlerovog spomenika i u spomen-parku Prekinuto djetinjstvo.
Željka Gavranović / PlusPortal
Vjernice i članice Udruge Hrvatska žena, Manda Špicer i Ruža Kovačević, posebno potrudile su se potrudile oko postaja i ukrasile ih stoljeće i pol starim ponjavama.
Ruža Kovačević i Manda Špicer
Željka Gavranović / PlusPortal
- Smisao naše Udruge je očuvanje tradicije. Ona je naslonjena na nekadašnje Gospojinsko dobrotvorno društvo čija je predsjednica bila
Ivana Brlić Mažuranić. Ovu postaju koju smo napravili netko naziva sjenicom, netko sionicom,... a kod nas je ispao oltarić. Drago nam je sudjelovati i volimo to. Usput pokažemo naše slavonske radove koji su ostali od naših baka. Ovdje smo dolje stavili ponjavu staru 150 ili više godina. - kazala nam je Manda Špicer.
Kao članici pjevačkog zbora, crkva je drugi dom. U svakoj njezinoj blagoj rečenici koju izgovara dok priča o vjeri, vidljiva je istinska predanost.
- Tijelovo mi znači jako puno. Veliki je to blagdan, posebno u današnjem svijetu. Čini mi se da ga treba pronijeti kroz grad kao nekad kad se počelo slaviti Tijelovo - kad su se ljudi odrekli Isusa, euharistije, hostije,... Danas je takvo vrijeme da nam Tijelovo treba ponovno pokazati neke stvari i naučiti nas istinskoj vjeri. - dodala je gospođa Manda.
Željka Gavranović / PlusPortal
Željka Gavranović / PlusPortal
Velikim odazivom Brođani su pokazali da mnogi od njih razmišljaju i osjećaju isto što i naše sugovornice.
Nedjelja - portal Katoličkog tjednika, objavio je danas više detalja o samoj povijesnoj pozadini blagdana. Prenosimo tekst u nastavku.
S obzirom na stupanj slavlja, Tijelovo je na istoj razini kao: Božić, Svi sveti i Velika Gospa – što, uz svetkovanje Uskrsa, predstavlja najviši nivo u Katoličkoj Crkvi. Slavi se u četvrtak nakon nedjelje Presvetoga Trojstva. Razlog zašto je to baš četvrtak, a ne neki drugi dan, valja tražiti u činjenici da je na Veliki četvrtak Isus ustanovio euharistiju.
Slavljenjem Tijelova u središtu pozornosti vjerničkoga promišljanja je tajna svete euharistije, odnosno Tijela i Krvi Kristove. Ova se tajna uprisutnjuje na svakoj svetoj misi kada po izgovaranju riječi pretvorbe „…Ovo je Tijelo moje…“ i „…Ovo je moja krv…“ kruh i vino postaju pravo Tijelo i Krv Isusa Krista. To se događa na čudesan način pri čemu obje materije – i beskvasni kruh i prirodno (čisto) vino – zadržavaju svoje vanjske odlike, ali im se mijenja bit. Premda sve ovo još uvijek ostaje u domenu, čovjeku nespoznatljive, tajne, Sv. Toma Akvinski je pomogao da donekle možemo razumjeti, objasnivši ovo pojmom transsupstancijacije – promjene biti tj. supstancije, dok akcidentalno određenje ostaje.
Željka Gavranović / PlusPortal
Povijest nastanka svetkovine
Premda povijest nastanka ove svetkovine može djelovati banalno, ipak njezin sadržaj ostaje netaknuto uzvišen. Naime, početci slavlja Tijelova povezuju se s viđenjem koje je 1209. imala redovnica augustinijanka Julijana iz Lütticha koja se, kako je to Adolf Adam opisao u knjizi Slaviti crkvenu godinu (prijevod Tomo Knežević, VKT, Sarajevo, 2003.) ukazao svijetli mjesečev kolut s tamnim mjestom. To je onda protumačeno kao nedostatak jednoga euharistijskoga blagdana u tijeku liturgijske godine. Tako je na njezin pritisak biskup Robert iz Lütticha 1246. u svojoj biskupiji uveo takav blagdan. Povijest svjedoči da je papa Urban IV. (1261. – 1264.) posljednje godine svoga pontifikata to uzdigao na razinu cijele Crkve. Konačni poticaj svetkovanju Tijelova dali su pape Klement V. na koncilu u Vienni (1311. – 1312.) i Ivan XXII. (1316. – 1334.) u svojoj buli Transiturus.
Željka Gavranović / PlusPortal
Ne samo Tijelo nego i Krv Kristova
Hrvatski naziv Tijelovo, pa onda i Brašančevo, jest prijevod njemačkoga „Fronleichnam“. No pod ovom se stvarnošću ne misli samo na Tijelo nego i na Krv Kristovu. Stoga je novi misal donio cjelovitiji naziv: Svetkovina Presvetoga Tijela i Krvi Kristove. Ovdje valja spomenuti kako je tajnu Krvi Kristove na osobit način u blagdanskom smislu istaknuo papa Pio IX. (1846. – 1878.) kada je 1849. nakon povratka iz zatočeništva uveo blagdan Predragocjene Krvi stavivši ga na nadnevak 1. srpnja.
Željka Gavranović / PlusPortal
Željka Gavranović / PlusPortal
