SLAVONSKI BROD - U kongresnoj dvorani Hotela Art u Slavonskom Brodu, danas je održan okrugli stol naslova „Integracija izbjeglica - nove prilike za učenje". Dio je to projekta „Izgradnja društva dobrodošlice" koji Udruga „MI" - Split provodi uz financijsku podršku i suradnju s Agencijom UN-a za izbjeglice u Republici Hrvatskoj – UNHCR Hrvatska. Glavni cilj projekta je doprinijeti stvaranju uvjeta za kvalitetnu integraciju izbjeglica.

Suorganizator današnjeg događanja bio je Informativno-pravni centar Slavonski Brod koji je već dugo uključen u ostvarivanje prava i pomoć svim ugroženim skupinama u društvu.

- Cilj projekta je dizanje kapaciteta donositelja odluka u ruralnim sredinama za prihvat i integraciju izbjeglica kako bi se, ujedno, pomoglo tim sredinama za koje je specifično starenje stanovništva i depopulacija. Trogodišnji projekt provodi se na području Osječko-baranjske županije. Ovaj tjedan posvećen je izbjeglicama povodom Svjetskog dana izbjeglica 20. lipnja pa je to motiv i ovog okruglog stola. Afričke zemlje bore se s velikim brojem izbjeglica i na taj su dan i ranije obilježavale dan svojih izbjeglica, a UN je to preuzeo. Ono što je specifično za sadašnjicu je to da nikad prije nije bilo toliko raseljenih u svijetu. Više od 70 milijuna je raseljenih osoba, a 25 milijuna ljudi ima izbjeglički status. U Njemačku je, tijekom „izbjegličke krize" došlo 900 tisuća migranata i tada je kancelarka Angela Merkel govorila: „Mi to možemo!". Sada, pet godina kasnije, diskurs se bitno promijenio pa sada ona govori o 'izbjegličkom problemu' i gubitku kontrole. Prema informacijama koje smo prikupili, u Hrvatsku je došlo oko 250 ljudi preko europskog programa preseljenja osoba bez državljanstva koji mogu ostvariti uvjete za međunarodnu zaštitu. Nigdje ne možemo pronaći podatak koliko od tih 250 osoba zaista još uvijek boravi u Hrvatskoj. Najprije su smješteni u Prihvatni centar u Kutini, gdje čekaju odluku hoće li dobiti međunarodni status. U međuvremenu, upoznaju jezik, običaje i kulturu. Potom su izbjeglice razmještene diljem cijele Hrvatske u stanove koje im osigurava Središnji ured za stambeno zbrinjavanje. Posljednje su informacije da su u Slavonskom Brodu trebala biti opremljena dva takva stana za prihvat izbjeglica, no ne znamo je li to ostvareno. - kazala je Nataša Kovačević iz Informativno-pravnog centra Slavonski Brod.

Bila je to prilika i za osvrt na izbjegličke obitelji u Slavonskom Brodu.

- Prije nekoliko godina imali smo u Slavonskom Brodu četiri sirijske obitelji oko kojih su se angažirale sve institucije, što nije bilo lako jer ne postoji priručnik o tomu što napraviti i kako se ponašati. Proces integracije je počeo, a kada je dobar dio problema riješen, u smislu da su djeca upisana u školu, da su dobili zdravstveno osiguranje, ti ljudi su praktički preko noći nestali iz države, što nije izoliran slučaj. To pokazuje kako oni ne žele ostati u Slavonskom Brodu. To su sirijske obitelji u kojima žene tradicionalno ne rade i, ako imaju više djece, muškarac/hranitelj obitelji - zbog nepoznavanja jezika - može raditi samo slabije plaćene poslove i nije u stanju prehraniti toliko članova obitelji. - pojasnila je problematiku Kovačević, odgovorivši i na novinarsko pitanje o pristupu informacija iz Policijske uprave brodsko-posavske kada je riječ o migrantskim rutama koje su i dalje aktivne na području Brodsko-posavske županije.

Potvrdila je, pritom, kako ni IPC, kao ni novinari, ne može dobiti te podatke.

- Izvrsno surađujemo s policijom u nekim drugim pričama, kao što je podrška žrtvama kaznenih djela. Tu imamo izvrsnu suradnju, koristimo priliku tijekom sastanaka pitati što se događa s migrantima, no ne dobijemo nikakvu povratnu informaciju. - dodala je Kovačević.

Ipak, udruge ne prestaju u nastojanjima da pomognu svim izbjeglicama na hrvatskom teritoriju.

- Otpočetka radimo s lokalnim zajednicama na području cijele Hrvatske kako bismo mobilizirali dionike, kako bismo dijelili istinite, precizne i kvalitetne informacije o integraciji, kako bismo se lišili zabluda i zabuna o tom procesu. Surađujemo sa sveučilišnim centrima u Rijeci, Zagrebu, Osijeku, Splitu i Zadru, informiramo studente, potičemo ih na raspravu te uključivanje u aktivnosti koje su usmjerene na kvalitetnu integraciju. U medijskom prostoru možemo vidjeti svakojake napise i primijetiti crtu ksenofobije i rasizma. Međutim, integracija je najkvalitetnija kad smo u susretu „oči u oči". Istaknula bih Karlovac kao pozitivan primjer u kojemu žive izbjeglice te su se tamo uklopili. Ljudi najbolje reagiraju na osobni susret s onima koji su različiti od njih. Hrvatska je tranzitna destinacija jer život u njoj ni nama nije jednostavan, no ima izbjeglica koji odluče ostati u hrvatskim gradovima. Integracija je višesmjeran proces, njom dobivamo svijest o rađanju nove kulture u kojoj međusobno učimo jedni od drugih. - kazala je Tijana Tešijaiz splitske Udruge „Mi".

Kako žive sirijske izbjeglice, najbolje znaju u Gradskom društvu Crveni križ koje je odgovorno za cjelokupnu skrb o njima.

- Prošle godine u Slavonskom smo Brodu provodili projekt integracije osoba pod međunarodnom zaštitom. Tada su u Slavonskom Brodu bile tri sirijske obitelji, od kojih je jedna do danas ostala na Šestincu. Mi smo zaduženi za sve faze integracije; od smještaja, osiguravanja prava koja mogu ostvariti u našem društvu pa do pronalaska zaposlenja. U tomu su nam uvelike pomogli Centar za socijalnu skrb, ali i škole te učitelji koji su u razredu dobili djecu koja ne govore ni hrvatski niti engleski jezik. Pomagali smo, primjerice, u konkretnim slučajevima, oko toga kako da deveteročlana obitelj iz Podvinja stigne do centra grada. - kazala je ravnateljica Gradskog društva Crveni križ Slavonski Brod, Mirjana Matanović.

Hoće li praksa usvojiti sve što je teorija predvidjela - ovisi prvenstveno o 'zdravlju' društva koje odlučuje treba li čovjeka promatrati kao čovjeka ili kao državljanina određene zemlje, pripadnika određene vjere,…