SLAVONSKI BROD - Međunarodni je Earthwatch Institut prije 13 godina na sastanku u londonskom društvu Royal Geographical pčele proglasio najvažnijim bićima na planeti Zemlji. No, rijetki su uistinu svjesni značenja rečenice - Nestanu li pčele, nestat će i ljudi.

U svijetu postoji dvadeset tisuća vrsta pčela, a oko 250 tisuća biljnih vrsta ovisno je o pčelama, bez kojih nema njihova oprašivanja. Na nestajanje pčela, primarno, utječu nekontrolirana upotreba pesticida, nedostatak cvijeća i masovno krčenje šuma.

Kako bi upozorili na opasnosti koje prijete pčelama, ali i istaknuli njihov značaj, svake se godine 20. svibnja slavi Svjetski dan pčela. Osim u četvrtak, pčelari s brodskog područja proslavili su ga današnjim boravkom na Gradskoj tržnici u Slavonskom Brodu, gdje smo imali priliku razgovarati s njima.

Sa pčelama će nestati i većina biljnih vrsta

- U svrhu očuvanja pčelinjeg fonda i ukazivanja na velike gubitke, prije pet godina Ujedinjeni su narodi 20. svibnja proglasili Danom pčela. Naša Udruga taj dan obilježava promotivnim štandom na kojemu pokušavamo ukazati ljudima na značaj pčele, ne samo za nas pčelare kao kukac koji nam donosi dobit, nego općenito za populaciju na čitavoj kugli zemaljskoj u svrhu oprašivanja. Ogromne su klimatske promjene vidljive svaki dan. Pčele nestaju u mnogim područjima. ne poduzmemo li nešto, ostat ćemo bez oprašivača koji pojedine biljne vrste oprašuje od 80 do 90 posto. Radi se o čitavom hranidbenom lancu. Ako ne zaustavimo propadanje pčela, nestat će i te biljne vrste. - za SBplus kazao je predsjednik Udruge pčelara „Zrinski", Damir Šajnović.

Mogli bismo reći kako su brodski pčelari izabrali izvrstan dan i izvrsnu lokaciju za svoju prezentaciju. Naime, dugo već Gradska tržnica nije bila tako puna kao ove subote. Vrvjelo je i od kupaca i od prodavača. Stoga smo našeg sugovornika upitali - kakav med je uopće dostupan na tim brodskim štandovima zelene 'pijace'.

I na brodskoj tržnici ima patvorenog meda

- Nekoliko naših članova, registriranih pčelara, prodaje svoje proizvode na Gradskoj tržnici u Slavonskom Brodu. To su vrsni stari pčelari i preporučujem da se od takvih dokazanih pčelara uzima med. Nažalost, bili smo svjedoci toga da je na našoj Tržnici bilo i dosta patvorenog meda koji je tu stizao preko granice. Kao Udruga smo imali akcije s inspekcijskim službama gdje smo ukazali na takve švercere koji su željeli brzo zaraditi. Na naše klupe stavljali su fruktozni sirup, odnosno, otopinu šećera umjesto meda. - kazao je Šajnović.

Najbolji način borbe protiv takvih prevaranata je, kaže, oslanjanje na lokalne pčelare i dobro poznate, provjerene proizvođače. Oni na Gradskoj tržnici Slavonski Brod svoj med prodaju u dobro poznatim kioscima.

- Tamo gdje nemate etiketu, gdje na bočici ne piše tko je to stavio u prodaju, to su patvorine protiv kojih se mi pčelari borimo. Nadamo se da će ih biti manje, ali neosporno je da ih i dalje susrećemo. Hrvatski pčelarski savez s Ministarstvom poljoprivrede je pokrenuo akciju nacionalne staklenke u koju isključivo stavljamo hrvatski med. Mogu je nabaviti samo pčelari koji imaju registrirane OPG-ove i jedino je oni mogu kupiti. Ljudima koji se slabije snalaze, to je vizualno prepoznatljiv znak da se radi o pravom domaćem medu. - pojasnio je Šajnović.

Na brodskom području više od 12 tisuća pčelinjih zajednica

Udruga pčelara „Zrinski" danas ima185 članova, a pokriva područje bivše Općine Brod - od Gundinaca do Lužana. Jedna je od najvećih takvih udruga u Hrvatskoj. Na njezinu se području nalazi 264 pčelinjaka te ukupno 12.347 pčelinjih zajednica i košnica. Najviše ih je u Općini Podcrkavlje - 2339, a najmanje u Općini Sikirevci - 75.

- Na tom području imamo 250 registriranih pčelara i oni imaju obvezu jednom godišnje javiti se u evidenciju pčelara i pčelinjaka. Učlanjenje u našu Udrugu je dobrovoljno. Sama evidencija ne košta ništa, potrebno je tek ispuniti formular. Usprkos tomu, ove zime, imali smo slučaj divljeg pčelinjaka na kojemu se pojavila opasna zarazna bolest - američka gnjiloća. Promtno smo reagirali preko veterinarske službe te smo uspjeli spriječiti veću zarazu, odnosno, ugrožavanje ostalih pčelinjaka. Taj je pčelinjak bio u Šumećem na području Općine Bebrine. Takav neodgovoran pčelar doveo je u opasnost sve ostale na širem području. Zbog velikih zimskih gubitaka vrlo je naivno otišao veterinaru, misleći kako neće biti reakcije na to što nigdje nije prijavljen. - opisuje Šajnović slučaj iz prakse.

Zablude vezane za med

Širenje te opasne bolesti, moglo je 'koštati' brojne pčelare na tom području.

Udruga „Zrinski" građane educira i izdavanjem godišnjeg biltena. U 'koronaverziji' izdanja razriješili su brojne zablude vezane za med pa smo tako naučili da pravi med može biti i u tekućem i u kristaliziranom stanju, da nije svaki med sladak, da i prirodni med privlači mrave jer u svom sastavu također ima šećer, da med može napraviti samo medonosna pčela, a ne - primjerice - čovjek kuhanjem cvjetova maslačka, da svaki med ima rok trajanja od tri godine,...

Zaključimo s definicijom meda koja kaže „Med je sladak, gust, viskozni, tekući ili kristaliziran proizvod što ga medonosne pčele (Apis mellifera) proizvode od nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koji sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, dodajući mu vlastite specifične tvari, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja".