SLAVONSKI BROD - Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Slavonskom Brodu, povodom Praznika rada, ali uoči samog Prvog svibnja, jutros su - uz sindikalni pozdrav „Zajedno smo jači" - položili vijence i zapalili svijeće kod spomenika poginulim braniteljima.

U Radničkom domu u Slavonskom Brodu desetljećima su se okupljali nezaposleni radnici, a u vrijeme tarifnih i štrajkaških pokreta u njemu su djelovali štrajkaški odbor i radnička kuhinja. Cjelokupna kulturno-prosvjetna, sportska i druge aktivnost radništva, osobito prvih desetljeća njegova postojanja, ne bi se mogle ni zamisliti bez ustanove kao što je Radnički dom. Iako je jedan od najstarijih radničkih domova na ovom prostoru, danas ga se ne sjete niti na Praznik rada.

- Svake godine smo Praznik rada obilježavali prosvjednim povorkama i isticanjem naših zahtjeva upućenih prema Vladi. Ove godine to je izostalo zbog epidemioloških mjera, ali već mjesecima traju konzultacije između socijalnih partnera oko izmjene Zakona o radu. Tu se pokušavamo nametnuti. Samo ću jedan od zahtjeva istaknuti. Tražimo da možemo ugovoriti veća prava za naše članove u odnosu na one koji nisu članovi kako bismo ipak osigurali da ovo članstvo znači neku bitniju razliku. Ovom prigodom želimo poslati čestitku svim radnicama i radnicima. Ove godine činimo to dan ranije zbog izbjegavanja gužvi. - za SBplus kazao je Mato Stanković, pravni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku i Virovitičko-podravsku županiju.

Bila je ovo prilika za isticanje svega onoga za što se radnici u Hrvatskoj danas moraju boriti, posebice u slavonskim gradovima. No, pitanje je kako danas izgleda ta radnička borba u odnosu na onu prije 135 godina.

- Svi se žale uglavnom na male plaće. To je kod nas ispod prosjeka kada se radi o 'običnom radniku', zavarivaču, bravaru,... U drvnoj industriji još je gore. Sedamdeset posto radnika prima minimalnu plaću. Stalno potičemo poslodavce da se odreknu profiti u korist ljudi jer oni odlaze vani raditi isti posao za triput veće plaće nego što ih imaju ovdje. To je ključ svega. Poslodavci to moraju osjetiti jer će ostati bez radnika. Ipak, prava radnika znatno su se popravila, uvedene su sankcije zbog neisplate plaća. - poručio je Stanković.

Sindikati i učlanjeni radnici danas, ipak, ne nailaze na tehničke prepreke s kakvima su se suočavali njihovi prethodnici.

- Prisutan sam u Sindikatu metalaca Hrvatske i s te strane mogu reći da, usporedimo li to s poslijeratnim vremenima i sadašnjicom, je bila velika borba sindikata za poboljšanje uvjeta rada, poštivanje zakona i definiran status radnika. Danas je to daleko odmaklo, ti problemi su daleko manji. Članica smo Europske unije, znamo naše ciljeve i tu smo razinu jako digli. Sama naša borba i pristup inspektorata su na jednoj normalnoj ljudskoj razini. - kazao je Ivan Barić iz Đ.Đ. Specijalnih vozila.

Čudi, ipak, da se slavonskobrodska radnička klasa odriče tradicije i činjenice da je u Slavonskom Brodu davne 1912. godine otvoren prvi Radnički dom na prostoru bivše Jugoslavije koji je desetljećima bio sjedište sindikalnih organizacija i ishodište mnogobrojnih aktivnosti koje su radnici poduzimali kako bi ostvarili određene ekonomske, socijalne i političke ciljeve. Kasnije je upravo ta lokacija bila značajna za obilježavanje Praznika rada. Zašto danas više nije tako, pitali smo naše sudionike.

- Puno je naših branitelja, članova Sindikata koji su radili posebice u Đuri Đakoviću, a koji su izgubili živote u Domovinskom ratu. Ovim činom polaganja vijenaca kod spomenika braniteljima, željeli smo im zahvaliti na svemu što su učinili i dali za slobodu Hrvatske. - odgovorio je na pitanje SBplus-a Stanković.

I druge kolege smatraju kako je to mjesto prigodno za obilježavanje Praznika rada.

- Veliki doprinos u Domovinskom ratu dali su radnici Đure Đakovića, radnici Specijalnih vozila iz kojih dolazim, Đuro Đaković u to je vrijeme imao dobro poznatu proizvodnju i sama uloga tih naših dečkića koji su otišli u rat je velika. Ono što se manje se zna i, na neki način, nije priznato je velika uloga naših radnika koji su radili u vojnoj proizvodnji i osiguravali naoružanje, popravljali bojna sredstva na Velebitu, Kašiću, diljem Hrvatske i osposobljavali našu tehniku. Prilika je da se spomenu i oni kojima nije priznato učešće u Domovinskom ratu, a dali su veliki obol. Nažalost, ti mladići, rekao bih tada djeca koja su dobila rat, danas nisu s nama i lijepo je da se nekom prigodom, pa i povodom Prvog maja, sjetimo njih. - kazao je Barić.

Povijest Radničkog doma u Slavonskom Brodu
Duže od stoljeća, Radnički dom u Slavonskom Brodu, otvoren 1912. godine, bio je sjedište sindikalnih organizacija i ishodište mnogobrojnih aktivnosti koje su radnici poduzimali kako bi ostvarili određene ekonomske, socijalne i političke ciljeve.
U njemu su se okupljali nezaposleni radnici, a u vrijeme tarifnih i štrajkaških pokreta u Domu su djelovali štrajkaški odbor i radnička kuhinja. Cjelokupna kulturno-prosvjetna, sportska i druge aktivnost radništva, osobito prvih desetljeća njegova postojanja, ne bi se mogle ni zamisliti bez ustanove kao što je Radnički dom.
Radnička prosvjetna grupa 'Sloga' i Radničko kulturno-umjetničko i sportsko društvo 'Jedinstvo', intenzivnim radom pojedinih sekcija okupljali su radništvo na mnogobrojnim manifestacijama te kulturno-prosvjetnim i sportskim aktivnostima.
Njihovo djelovanje nije se iskazivalo samo kao oblik borbe za radničko kulturno stvaralaštvo, nego i kao nastojanje za širom društvenom afirmacijom radnika, pri čemu se istodobno potirala i sindikalna isključivost koju su provodile pojedine sindikalne organizacije.
U njegovim prostorima organizirane su radničke skupštine, sastanci, politički skupovi, kongresi, savjetovanja, prosvjedni skupovi, predavanja, kazališne predstave, koncerti, proslave, zabave, sijela...
Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata korišten je za bolničke potrebe. Nakon Drugog svjetskog rata njegove su prostore za raznovrsne aktivnosti koristili: Mjesno sindikalno vijeće, društveno-političke organizacije grada, omladina,... Od 1957. godine u njemu je djelovalo 'Radničko sveučilište' i Kino 'Radnički dom'. Od 1969. godine Radnički dom povjeren je na upravljanje i skrb RKUD-u 'Đuro Đaković', a nakon 1991. Folklornom ansamblu Broda. Početkom Domovinskog rata u Domu je bila smještena Hrvatska vojska, a potom je godinama bio sjecište kulturnog amaterizma Slavonskog Broda.
Kroz više od stoljeća, u prostore Radničkog doma utkalo se življenje niza naraštaja, od njegovih graditelja i boraca za ostvarenje radničkih prava, do nositelja i poštovatelja kulture, prosvjete, književnosti, umjetnosti, prijatelja sporta i zabave.
 
Izvor: culturenet.hr/Ivanka Cafuta