2090
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Dok građanima svoju spremnost - hrabro, neumorno i predano - svakodnevno pokazuju na terenu, danas je Zavod za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije, izlaganjima i prezentacijama medijima (a samim time i javnosti) predstavio što sve stoji u pozadini njihova rada - i to povodom Nacionalnog dana hitne medicinske pomoći.
- Pokrivamo dvije tisuće četvornih kilometara i brinemo o 158 tisuća građana. Specifičnost je da kroz naše područje prolazi sto kilometara autoceste A3 te dio autoceste A5. Imamo 35 timova i stotinu zaposlenih, a uz sjedište u Slavonskom Brodu, imamo ispostave Vrpolje, Lužani, Nova Gradiška i Okučani. Putem poziva na broj 194 zaprimimo 23 tisuće poziva - polovicu odradimo na terenu, a drugu polovicu u ispostavama našeg Zavoda. Raspolažemo s 14 vozila te se nadamo da ćemo u budućnosti taj vozni park proširiti. - kazao je Branko Godić, dipl. oec., ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije, naglasivši više puta kako „bez ljudi koji su zalog budućnosti Zavoda, ništa od navedenog ne bi bilo moguće“.
A Zavod, uz računovodstvenu i pravnu službu, vozače, čistačice,… čine jedan specijalist hitne medicine, dvanaest magistara sestrinstva, 15 prvostupnika sestrinstva, 3 nacionalna instruktora HMS, 2 nacionalna instruktora PDJ. 5 instruktora na MRMI tečaju, 10 BLS/AVD instruktora i 3 asistenta na fakultetu.
Riječ 'telemedicina' potječe od starogrčke riječi tele što znači daljina, udaljenost ili odnos prema daljini. Može se reći da telemedicina, najkraće rečeno, znači pružanje liječničke pomoći bez ograničenja fizičke udaljenosti. No, Svjetska zdravstvena organizacija definira telemedicinu kao pružanje zdravstvene zaštite uz upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije za potrebe dijagnostike, terapije, prevencije bolesti i ozljeda, istraživanja i evaluacije te za potrebe kontinuirane edukacije zdravstvenog osoblja. Cilj je unapređenje zdravlja, kako pojedinca, tako i zajednice.
Projekt „Telemedicina u Zavodu za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije” danas je predstavljen na izuzetno slikovit i zanimljiv način koji, zbog izvrsnosti predavačice, većina može razumjeti bez posjedovanja diplome liječnika.- Onog trenutka kad mi se začepi krvna žila, moj mišić ostaje bez kisika i propada. Dio srca ostaje oštećen. Tog trenutka počinje utrka s vremenom jer moramo rekanalizirati odnosno otvoriti tu krvnu žilu kako bismo taj mišić sačuvali za budućnost. Ljudi šute i trpe bol pa već u startu gube vrijeme. Kad nas nazovu, nekoliko minuta dispečeru objašnjavaju što se događa. Kad naš tim stigne do osobe, cilj je da unutar 10 minuta bude snimljen EKG te da, od trenutka kad na snimci vidimo promjene, pacijenta unutar 120 minuta dovezemo do PCI centra. Naš je takav Centar u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“. Alternativa je trombolitička terapija, što nije loše. No, ako si ja zamislim da sam pacijent i pitam se što bih ja htjela, onda je odgovor da bih svakako htjela da me odvezu u PCI centar. Manja je šansa da ću umrijeti, u 90 posto slučajeva tamo uspješno otvore krvnu žilu, manje je rizika i nuspojava,... Zbog toga smo analizirali što radimo na terenu i gdje vozimo pacijente. Stoga takvog pacijenta, primjerice, iz Davora (koji ima akutni infarkt miokarda i promjene na EKG-u) više ne vozimo u najbližu bolnicu, u Novu Gradišku, nego direktno u Slavonski Brod i tako štedimo vrijeme i činimo najbolje za pacijente. Cilj je dugoročno poboljšati kvalitetu takvih pacijenata. - kazala je zanimljiva predavačica, Branka Bardak, dr. med. spec. obiteljske i hitne medicine, zamjenica ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije.
Tri zavoda za hitnu medicinu - riječki, karlovački i slavonskobrodski - dio su pilot projekta takvog istog umrežavanja, ali s bolničkim sustavom.
Uz sve navedeno, Zavod za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije nastavna je baza Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek.
- To je normalan slijed. Od osnivanja Nastavnog centra prošlo je deset godina. Napravljeno je puno toga - dvjestotinjak edukacija i desetak znanstvenih radova. U sve smo se uključili sa svojim znanjima i opremom. Nastavljamo zajedničku nastavno-istraživačku i izdavačku djelatnost. - kazao je Marijan Bašić, mag. med. techn., pomoćnik ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite
Veliku podršku radu Zavoda neumorno pruža i Brodsko-posavska županija.
- Ovo je izvrsna ustanova. Prvenstveno zbog ljudi koji u njoj rade. Izrazili su želju i volju da budu najbolji. Ljudi koji vole svoj posao, pružaju vrhunske rezultate. Uzalud sva tehnika, oprema i objekti ako nemamo ljude. Trudit ćemo se zadržati ih. - kazao je Branko Sabo, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Brodsko-posavske županije.
Demonstraciju upotrebe uređaja za vanjsku masažu srca, građanima poznatiju kao reanimaciju, danas je izveo iskusan tim - T. Stanić, D. Stepić, T. Oreč.
- Ovaj uređaj puno nam je pomogao. S njim imamo treći par ruku koji izvrsno odrađuje svoj posao. Tako je skrb o pacijentu daleko bolja. Masaža srca je dugotrajna (traje od pola sata do 45 minuta, a nekad i duže) i jako umara. Tijekom nje morate obavljati i druge radnje, situacija je na terenu nepredvidiva, oko tebe ljudi plaču, zovu te, pitaju, a i moraš biti sabran i dati sve od sebe da osoba preživi. - kazao je tek dio svog radnog iskustva Tomislav Oreč, medicinski tehničar Zavoda.
Želja ovog ambicioznog Zvaoda je da do kraja 2023. godine postane Nastavni zavod za hitnu medicinu, dok su dugoročni planovi daleko veći - ustroj i izgradnja SIMED centra - regionalnog lidera kada je u pitanju služba hitne medicine. S obzirom na njihovu spremnost i potrebe ovog dijela - ne samo Hrvatske, nego i Europe - imaju svako pravo tomu stremiti i očekivati uspjeh.