Novi način financiranja bolnica trebao bi, kako se planira, povećati učinkovitost, ali prije svega dostupnost usluga pacijentima i smanjiti liste čekanja. 

Avansi odlaze u povijest

Riječ je o tome da dosadašnji način financiranja putem avanskog plaćanja limitima, a što se samo djelomično moralo opravdati fakturama o izvršenim uslugama, odlazi u povijest. Bolnički prihodi ubuduće u najvećoj će mjeri ovisiti o broju i kvaliteti učinjenog posla, a samo dio i to 25 posto prihoda i dalje će se isplaćivati kao fiksni iznos.

Novi način financiranja bolnica trebao bi, kako se planira, povećati učinkovitost, ali prije svega dostupnost usluga pacijentima i smanjiti liste čekanja. Istina, ravnatelji velikih bolničkih centara kažu da već sad rade ogroman posao, da više od toga ne mogu, a cijene bolničkih usluga nerijetko ne pokrivaju im ni utrošeni materijal. Nadaju se da HZZO neće umjesto s državnim bolnicama ugovarati poslove s privatnicima, i to za usluge koje donose dobit, a hitne intervencije i traumatizirane pacijente (gdje ne može biti zarade, već samo manjak) - ostavljati državnim bolnicama, što bi moglo urušiti javni zdravstveni sustav.

Dodatna injekcija trebalo bi biti i povećanje bolničkog proračuna koji se u 2015. penje na 8,117 milijardi kuna, što je povećanje od 17 posto u odnosu na ovogodišnje limite.

Ovisni o politici

Također će se povećati i sredstva za fond posebno skupih lijekova u kojem će u 2015. biti 800 milijuna dok je u ovoj bilo 550 milijuna kuna.

No sve te promjene traže i znatno pažljivije praćenje rada svakog odjela, liječnika, medicinske sestre i svih ostalih djelatnika jer o tome će ovisiti prihodi bolnica. Svima koji upravljaju bolnicom, od ravnatelja do šefova odjela, rad će se valorizirati i oni koji ne zadovolje morat će otići. Istina, i postojeći propisi omogućavaju kadrovske promjene u slučaju gubitaka bolnica, no to se ne događa sve dok politika ne odluči drukčije.

Princip da bolnice na početku mjeseca dobiju određeni iznos kao limit, a onda potrošeno naknadno djelomično pokrivaju fakturama o izvršenim uslugama promijenit će se postupno tijekom godine, i to tako što će na kraju 2015. bolnice dobivati 25 posto fiksnog avansa, još 20% promjenivog, a čak 55 posto ovisit će o tome koliko su pregleda i zahvata učinili i kakva je bila njihova kvaliteta. Svaka tri mjeseca HZZO će provjeravati izvršenja na koja su se obvezale bolnice i ako ona budu manja, morat će neodrađeno nadoknaditi sljedećeg mjeseca jer u suprotnom - ostat će bez dijela zarade.

No premda će bolnice moći ponuditi, primjerice, puno više usluga nego u ovoj godini, konačna odluka o količini ipak je na HZZO-u.

- Vidjet ćemo s kojim kadrom i opremom raspolaže određena bolnica, odnosno je li moguće ponuđeni broj usluga obaviti s onim s čim raspolaže. Također će se gledati kolike su liste čekanja na odjelu ili klinici za određenu uslugu, kao i koliko HZZO može platiti - kaže ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec. Dodaje da će se mijenjati i cijene usluga u bolnicama koje su prije dvije godine drastično smanjene, čak 30 posto, i potpuno su nerealne.

Prenđa Trupec kaže da će prosječno povećanje cijena bolničkih usluga biti oko 20 posto, ali ne linearno već će to negdje biti možda tri, pet, 10 posto, ali za neke usluge i 200 posto da bi se približili europskom prosjeku.

Prenđa Trupec kaže da će prosječno povećanje cijena bolničkih usluga biti oko 20 posto, ali ne linearno već će to negdje biti možda tri, pet, 10 posto, ali za neke usluge i 200 posto da bi se približili europskom prosjeku.

Ukupno će HZZO plaćati bolnicama oko 4000 različitih medicinskih postupaka, uključujući i one učinjene u jednodnevnoj kirugiji. No to nije jedina novost jer će 5 posto prihoda (od 100 posto) ovisiti o učinkovitosti i kvaliteti, za što je određeno pet indikatora. Drugim riječima, tih pet posto bolnice će dobiti nakon što se utvrdi koliki su broj pacijenata imali po krevetu, koliko je specijalističkih pregleda imao jedan zdravstveni djelatnik, kolika je stopa smrtnosti u bolnici, koliki je postotak liječenja u dnevnoj bolnici ta koliki je postotak liječenih rezervnim antibiotikom u ukupnom liječenju te vrste.

Jače dnevne bolnice

Ravnatelj KBC-a Rijeka Herman Haler kaže kako će njegova bolnica ponuditi podjednak broj usluga koje je obavila u ovoj godini. On tvrdi da je sustav već i sad prenapregnut i da prostora za značajna povećanja nema.

- Sve velike bolnice već su smanjile boravak pacijenata, ali muku muče s niskim cijenama usluga koje bi se realno linearno trebale povećati za oko 50 posto, a onda i za neke usluge dodatno - kaže Haler.

Što će se dogoditi ako dio bolnica ne bude mogao kadrovski i opremom izvršavati dovoljno posla da pokrije rashode? Prenđa Trupec kaže da će morati doći do funkcionalnog ujedinjavanja. Primjerice, ako bolnica u Varaždinu ima premalo liječnika i opreme da bi skratila liste čekanja u nekoj djelatnosti, onda će se funkcionalno povezati s nekom drugom bolnicom na tom području.

Pomak bi trebali biti veći kapaciteti dnevnih bolnica u kojima bi se rješavala većina problema pacijenata, a što bi rezultiralo smanjenjem broja kreveta te time i manjom potrošnjom, , piše Jutarnji list.