Povodom današnjeg napisa u Jutarnjem listu: Prva top lista hrvatskih bolnica SBplus-u obratio se 'redakciji' poznat čitatelj s komentarom kojeg objavljujemo u cijelosti.
Kriteriji koje je izradilo
Ministarstvo zdravlja za praćenje stanja u hrvatskim bolnicama, a nastavno na to i rangiranje
hrvatskih bolnica, osim što pokazuje
potpuni ignorantski odnos prema upravljanju u zdravstvu, pokazuje i bahatost
onih koji misle da im je hrvatski zdravstveni sustav, temeljem parlamentarnih
izbornih rezultata, 'ustupljen' na četiri
godine.
Ni riječi o tome da sadašnji dugovi visoko premašuju dugovanja zbog kojih su bolnice sanirane, ili čitaj otete iz lokalne uprave za račun središnje uprave. Divan primjer decentralizacije - 'sukladan' Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi.
Izmišljajući kriterije kao
što je operacija očne mrene u jednom danu - što je zgodno za patentiranje kriterija - dobila se nebulozna lista iz koje je razvidno da je daleko bolja bolnica
u jednom malom slavonskom mjestu, npr. Našice, od bolnica KBC Rebro Zagreb,
Klinička bolnica u Rijeci, KB Dubrava u Zagrebu ili KB Merkur, poznata kao
respektabilan europski transplantacijski centar.
Možda će netko, nakon
ovakvog rangiranja bolnica, nagrnuti na liječenje baš u bolnicu Našice, za koju
poznavatelji bolničkog sustava kažu kako je primjerena za okruženje i ne bez
razloga svrstana u bolnice 4. kategorije, zajedno s Ogulinom, Pakracom,
Vukovarom i Novom Gradiškom.
Na isti način, smiješno je rangirati
bolnicu Ogulin iznad Karlovačke bolnice, jer se radi o notorno poznatoj
činjenici da je to odnos Cessne i Boinga.
Logično retoričko pitanje
nameće se samo po sebi: Čemu sve to? Kome treba ovakvo rangiranje bolnica? Tko postavlja kriterije? Nije li to sve već viđeno?
Čistom politikantski plagijat
Tek zaboravnima neće pasti u oči kako se ovdje radi o čistom politikantskom plagijatu. Naime, svojedobni tajnik u Ministarstvu zdravlja, izvjesni dr. A Z Golem, za račun
tadašnjeg aktualnog ministra, dr. Darka Milinovića, bolnicu u Gospiću stavio je na visoko mjesto tadašnje rang ljestvice hrvatskih bolnica. Promjenom vlasti, ta bolnica postala je druga od pozadi, kako bi to rekli
našijenci.
Eto istine. Eto logike! 'Veži
konja gdje ti aga kaže'. Samo, u ovom slučaju, aga je izvjesni dr. Marijan Cesarik iz Požege. I, gle čuda: Požega na prvom mjestu rang ljestvice vrijednosti hrvatskih bolnica.
Slavonskobrodska bolnica visoko je rangirana jer je njezin sanacijski upravitelj izvjesni Tihomir Biščevič, izravno, po drugarskoj liniji, ustoličen po naredbi Cesarika. „Drugovi se moraju sačuvati".
Jedino tko tu „smeta", to
su pacijenti. Oni stalno traže da ih se
liječi. Traže ljudska prava i zaštitu prava pacijenata. Građani se bune što
njihove pokojnike u toj istoj bolnici skrnave odsijecajući im spolovila nakon
smrti u bolničkoj mrtvačnici... itd.
Liste čekanja: Pa one i jesu
napravljene kako bi se čekalo... A znamo kako se mogu zaobići. Što je duža
lista čekanja, to bolje po specijaliste koje se čeka.
Kriteriji za rangiranje
bolnica zrcale njihove autore
Nakon
što se nije našao u medicini koja brine o bolesnim ljudima, postao je menadžer
u zdravstvu i brine o sebi. Poznata shema upotrebljiva u ovom ozračju.
Tako 'drug pozadinac' u Ministarstvu zdravlja, dr.
Marijan Cesarik, u situaciji kad zdravstvo grca u dugovima i beskonačnim
redovima čekanja, podmeće priču o veteranskoj bolnici u Zaboku. Bolnici koja je godinama bila prazna i baš sad, nakon
prosvjeda branitelja, postade veteranska.
Pozadinac podmeće priču o
rangiranju u kojem Požega ima specijalni tretman. Jer, u konačnici, nakon avanture, moraš se negdje i vratiti.
Ni riječi o tome da sadašnji dugovi visoko premašuju dugovanja
zbog kojih su bolnice sanirane, ili čitaj otete iz lokalne uprave za račun središnje uprave. Divan primjer
decentralizacije - 'sukladan' Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi.
Požeška bolnica
je ustanova primjerena za Požeško-slavonsku županiju. Ništa manje i ništa
više od toga. Bilo bi jadno da se nakon promjene vodstva u Ministarstvu zdravlja, ubrzo, i ona nađe na „drugom mjestu od pozadi".
Prekinimo s lakrdijom, ako i ovdje ne želimo potvrditi Einstajnovu tezu kako je 'ljudska glupost beskonačna'.
