SLAVONSKI BROD – Mr. sc. Trpimir Goluža, dr. med., spec. ginekolog iz Petrove i predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika, sa svojim suradnicima, jučer je u prostorijama Hrvatskoga liječničkoga zbora u Općoj bolnici "Dr. Josip Benčević" liječnicima ove bolnice predstavio Hrvatsku udrugu bolničkih liječnika HUBOL. Za organizaciju predstavljanja udruge desna ruka dr. Goluži bio je njegov brodski kolega, specijalist ginekolog, dr. Željko Blažinkov.

"Sada oni koji donose odluke koje su na uštrb ne samo nas liječnika, nego i pacijenata, znaju da ćemo mi svaki puta reagirati kada se takvo nešto dogodi!"

Pozicioniranje liječništva u društvu

Kako nam je rekao predsjednik Udruge, koji je bio i glavni predstavljač, HUBOL je nastala na temeljima liječničkoga štrajka koji je započeo 18. rujna 2013. godine i još uvijek, iako je u fazi mirovanja, traje jer problemi nisu riješeni. Udrugu su osnovali jer postojeći sustavi organiziranja bave se specifičnim segmentima pitanja u zdravstvu. Tako se liječnički sindikat više bavi pozicijom radnih prava, a cilj Udruge je puno širi – pozicioniranje liječništva u ukupnim društvenim odnosima, znači više staleška pitanja.

Ne očekuju kako će djelovanjem Udruge izravno nešto mijenjati u zdravstvenom sustavu, ali ona, rekao je Goluža, „sa svoje pozicije, može dobro analizirati stanje, i sada oni koji donose odluke koje su na uštrb ne samo nas liječnika, nego i pacijenata, znaju da ćemo mi svaki puta reagirati kada se takvo nešto dogodi!"

Vapaj odgovornih ljudi

- Osnivanje naše udruge zapravo je vapaj odgovornih ljudi koji su prepoznali da je situacija takva da aktualna zdravstvena administracija ne može zaštititi ne samo naše interese kao bolničkih liječnika, nego ni zdravstvenog sustava. Zato smo se organizirali – naglasio je Goluža.

Gospodarska kriza, financijska kriza, državni deficit, doveli su do rebalansa proračuna što izravno utječe i na zdravstveni sustav. O tome je Goluža rekao:

- Reformu zdravstvenoga sustava u Hrvatskoj provode oni koji, zapravo, ne znaju kako funkcionira zdravstveni sustav! Cijelu reformu sveli su na jedan jedini cilj – potrošiti manje novaca. Moguće je i tako, no uz manje novaca, posljedično, pružit ćemo i manje usluga. Oni koji kreiraju i prekrajaju državni proračun vidjeli su da se određena sredstva troše na prekovremeni rad liječnika, pa su došli na ideju taj iznos sredstava maksimalno smanjiti, no zaboravili su na vrlo bitnu stvar: Ovaj zdravstveni sustav opstaje samo zahvaljujući prekovremenom radu liječnika jer liječnika je u Republici Hrvatskoj čak 4000 manje nego što bi trebalo biti. Uz redovito radno vrijeme mi ne možemo pružati ovoliki opseg usluge koliki pružamo. To se u praksi pokazalo kad su bili uveli smjenski rad. Tada smo manje vremena provodili na poslu, ali smo, automatski, i manje pregledali, liječili, operirali, što je bilo dovelo do povećanja listi čekanja, do problema u kontinuitetu praćenja tijeka bolesti, odnosno liječenja i oporavka i slično.

Reformu zdravstvenoga sustava u Hrvatskoj provode oni koji, zapravo, ne znaju kako funkcionira zdravstveni sustav! Cijelu reformu sveli su na jedan jedini cilj – potrošiti manje novaca

Virtualni sustav

Pitanje plaćanja usluga u zdravstvu od strane HZZO-a i nestalnosti politika prema sektoru zdravstva među glavnim razlozima su što dosadašnji pokušaji reformi nisu dali dobre rezultate. Dr Goluža je rekao kako hrvatsko zdravstvo počiva na virtualnim osnovama:

- Usluge koje liječnici u bolnicama obavljaju HZZO plaća i do pet puta manje od stvarne cijene tih usluga i to je neodrživo. Zdravstvo mora biti nadstranačko pitanje i oko pravca njegova razvoja i strategije tog razvoja treba biti konsenzus svih bez obzira na političke opcije. Ne mogu se donositi nepotpuna, nespretna i kratkoročna rješenja, već rješenja koja su u skladu s ciljem prema kojem zdravstvo, temeljem konsenzusa, ide.

Cjelodnevni i smjenski rad

Neka od pitanja koja su se u javnosti provlačila tijekom intenzivnog razdoblja štrajka liječnika su cjelodnevno dežurstvo i smjenski rad. O tome dr. Goluža kaže:

- Vratili su nam 24 satna dežurstva što je protuzakonit rad u odnosu na Zakon o radu, protivan je važećem Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenih osiguranja i protivan je europskoj direktivi o radnom vremenu koja zabranjuje rad dulji od 16 sati u kontinuitetu. Nama je poslodavac država i država nas tjera da radimo protuzakonito. Dakako da takvo što odgovorni nisu potpisali jer bi, prema spomenutom zakonu, ugovoru i direktivi, ako se u razdoblju rada nakon 16 a do 24 sata, nešto loše dogodi, poslodavac bio odgovoran. Ovako, eventualnu odgovornost, protuzakonito svaljuju na liječnike.

Zdravstvo mora biti nadstranačko pitanje i oko pravca njegova razvoja i strategije tog razvoja treba biti konsenzus svih bez obzira na političke opcije.

U audio prilogu: Izvadak iz izlaganja dr Goluže na brodskom predstavljanju HUBOL-a (.mp3, trajanje 2'56'') a cjelovita izjava medijima dostupna je na poveznici (.mp3, trajanje 5'21'', veličina 2,15MB).

Što o reformi zdravstva, organizaciji rada bolničke hitne medicinske službe i odnosima sa sanacijskim upraviteljem brodske bolnice kažu ugledni brodskih liječnici, pisat ćemo u posebnom članku.