SLAVONSKI BROD – Na margini predstavljanja Hrvatske udruge bolničkih liječnika, na temu aktualnog stanja zdravstva i reforme istoga, s naglaskom na stanje u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević", pokušali smo razgovarati s više liječnika koji rade u njoj. Da nam doc. prim. dr. sc. Marinko Dikanović, dr. med., spec. neurolog nije otvoreno i jasno predstavio komentare i prijedloge na nacrt „nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014-2016." koje je, zajedno s kolegom Bojanom Rugoleom, dr.med, spec. neurologom, 17. travnja ove godine, kao dopis, uputio ministru zdravlja Rajku Ostojiću, skoro pa bismo mogli reći – „Od sto glasa, glasa čuti nije!". Naime, kolikogod u kuloare curile priče o stanju u brodskoj bolnici, kao zabrinjavajućem, pa čak i alarmantnom, liječnici o tome ne žele javno govoriti.

Dr. sc. Hrvoje Pitlović: "Spajanjem ortopedije i traume, odnosno 'hladnoga' s akutnim traumama, frakturama, moglo bi doći do problema, do infekcija. Sa sanacijskim upraviteljom komuniciramo samo pismeno."

Od sto glasa…

Odgovor jednoga od njih, sarkastične intonacije, „Ma sve je sjajno", koji nam je kazivao puno, ali i ništa, u svojoj kratkoj izjavi djelomično nam je rasvijetlio dr. sc. Hrvoje Pitlović, dr. med., spec. ortoped.:

- Pregled koji traje 20 minuta moramo raditi za sedam osam minuta, umjesto 25 – 30 ambulantnih pregleda, moramo pregledati 50 pacijenata. Spajanjem ortopedije i traume, odnosno "hladnoga" s akutnim traumama, frakturama, moglo bi doći do problema, do infekcija. Sa sanacijskim upraviteljom (Tihomir Biščević, dr. med. - op. aut.) komuniciramo samo pismeno.

Dr. Dikanović je bio razgovorljiviji. U svojem dopisu, rekao je, upozorili su nadležnog ministra, Hrvatsku liječničku komoru, Hrvatski zbor liječnika, Hrvatski liječnički sindikat, HUBOL, ali i dekane medicinskih fakulteta sveučilištâ u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, na probleme koji proizlaze iz sadašnje organizacije objedinjenih hitnih bolničkih prijema (OHBP):

- Ti problemi ne samo da postaju pitanje primjene zakona, već se i izravno kose i sa zacrtanim ciljevima Nacionalnog plana, a to su unaprjeđenje kvalitete i učinkovitosti pružanja bolničkih usluga i unaprjeđenje zdravstvene zaštite.Objedinjeni bolnički prijemi su dobra zamisao, no kako to kod nas biva, u provedbi se događaju greške, propusti, nedorečenosti. Posljedično - bolnica je pretvorena u hitnu, a hitna u sanitetski prijevoz.

Iako Pravilnik ne dozvoljava…

- Postojećom organizacijom OHBP-a, kao posebnog bolničkog odjela, ali bez zaposlenih liječnika na njemu, liječnici s drugih odjela 'napuštaju' svoje pacijente, ostavljaju ih bez odgovarajućeg liječničkog nadzora i skrbi te veći dio radnog vremena, posebno dežurstava, provode na OHBP-u gdje budu registrirani kao vodeći liječnici i obavljaju djelatnost hitne medicine, iako to Pravilnik ne dozvoljava. To dovodi do ugrožavajućih situacija i liječnikâ specijalistâ i pacijenata na oba odjela (hitni i hospitalizirani pacijenti). Osobito su izražene poteškoće u radu na odjelima neurologije i, u okviru njih, na jedinicama za moždani udar. Događa se da bude pet šest pacijenata bez svijesti a nema dežurnoga liječnika na neurologiji, jer radi na OHBP-u – ističe Dikanović 

- Na Objedinjenom hitnom prijemu – nastavio je Dikanović - za taj posao nekompetentna osoba, određuje koji će liječnik kojeg pacijenta pregledati, a nelogično je da tamo 'gube vrijeme' profesori, doktori znanosti, kako bi pregledali pacijente koje je mogao pregledati te im napisati internu uputnicu, recimo liječnik, specijalist opće prakse ili urgentne medicine, ili neki drugi liječnik čiji odjel i hospitalizirani pacijenti neće trpjeti što nije stalno na svojem odjelu.

Doc. prim. dr. sc. Marinko Dikanović: "Sanacijski upravitelj treba odrediti šest do osam liječnika koji će raditi na OHB-u, a dugoročno, kvalitetno rješenje bilo bi uključivanje i liječnika iz sustava Hitne medicinske službe te liječnika iz primarne zdravstvene zaštite."

Problem organizacije OHBP-a

Ovaj problem, misli Dikanović, rješiv je u deset minuta i to tako što će Sanacijski upravitelj odrediti šest do osam liječnika koji će raditi na OHB-u, što bi bilo sukladno Pravilniku, a dugoročno, kvalitetno rješenje bilo bi uključivanje i liječnika iz sustava Hitne medicinske službe te liječnika iz primarne zdravstvene zaštite što su u spomenutom dopisu i predložili.

Na pitanje kakva je komunikacija sa Sanacijskim upraviteljem i je li o tome s njim razgovarao, odnosno, je li mu rekao da se ovako raditi ne može, Dikanović kaže:

- Sa svima sam privatno dobar, no službeno, još 24. siječnja, kao Odjel, poslali smo mu dopis, jer naš odjel je u naročito lošem položaju zato što je dislociran… Što se tiče komentara i prijedloga koje smo uputili Ministru Ostojiću i na ostale relevantne adrese, smatram kako je to dio otvorene javne rasprave, a prema povratnim informacijama taj dopis među kolegama širom Hrvatske izazvao je pozitivne reakcije i nadamo se kako će i oni koji odlučuju o sustavu, i na osnovu tog dopisa, moći donijeti neke odluke za unaprjeđenje kvalitete zdravstvenog sustava.

U audio prilogu: Izjava dr. Dikanovića (isječak, .mp3, trajanje 2'3'').

U tekstualnom prilogu (.pdf) Organizacija rada bolničke hitne medicinske službe - komentari i prijedlozi na nacrt nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u republici Hrvatskoj 2014. - 2016. (potpisnici: doc. prim. dr. sc. Marinko Dikanović, dr. med., spec. neurolog i Bojan Rugole, dr.med, spec. neurolog).

PDF Dokument

Komentari i prijedlozi.pdf