Brodski kardiolozi na jednom od najznačajnijih kardioloških kongresa

Početkom ožujka u Sjedinjenim Američkim Državama, točnije u Snowmass Villageu u državi Colorado, održan je jubilarni, 30. godišnji simpozij iz interventne kardiologije Interventional Cardiology 2015. Radi se o međunarodnom skupu liječnika koji se bave ovom specifičnom i iznimno zahtjevnom granom medicine, a koji je pokrenuo i danas vodi profesor James Robineau Margolis, jedan od pionira interventne kardiologije, čovjek koji je usadio drugi stent u povijesti u SAD-a. Sedamdesetih je godina bio profesor na Duke univerzitetu, a od 1980-ih na univerzitetu u Miamiju, gdje je danas direktor i voditelj interventnog laboratorija. Kao osoba impresivan, karizmatičan, duhovit i spontan, nakon briljantnih petnaestak godina karijere, organizirao je u Miamiju 1999. prvo okupljanje interventnih kardiologa iz SAD-a i Europe, a od 1985. simpozij se održava u Snowmassu.

Znanost nasuprot interesima moćnika

Zanimljivo, već nekoliko godina na simpoziju predstavnika ima i Slavonski Brod. Naime, ugledni brodski kardiolog, dr. sc. Đeiti Prvulović, imao je prilike sudjelovati na nekoliko simpozija u Snowmassu kao pasivni, a od 2013. i kao aktivni sudionik. U razgovoru za "Posavsku Hrvatsku" dr. Prvulović objašnjava o kakvom se skupu zapravo radi:

- Od samog početka svrha i ideja ovog sastanka bila je istražiti načine da se poboljša tada mlada tehnika perkutane koronarne intervencije (PCI, minimalno invazivna metoda liječenja koronarne bolesti pri kojoj se u začepljenu srčanu arteriju uvodi i postavlja balon i proširuje suženje), poticanje međunarodne suradnje, neformalne razmjene ideja i učenja u ugodnome okruženju, te poticanja prijateljstva a ne kompeticije među interventnim kardiolozima. Prvi susreti su bili relativno mali i sastojali su se od prezentacije kliničkih primjera i razmjene iskustava. Međutim, broj sudionika se stalno povećavao, jer uz najbolje svjetske interventne kardiologe, svjetsku avangardu, koja pomiče i i širi granice struke, dr. Margolis je otvorio vrata i interventnim kardiolozima iz manjih sredina želeći da se stekne uvid kako različiti, često nepovoljni socioekonomski čimbenici utječu na stupanj razvijenosti interventne kardiologije. Tako već petnaestak godina ovaj simpozij ima isti format: okuplja kardiologe s pet kontinenata, iz 25 različitih zemalja, sukladno ideji koju je u ovogodišnjem predgovoru programa kongresa dr. Margolis sažeo ovako: „Međunarodni format njeguje, iako na malen način, ponašanje koje pridonosi svjetskom miru, jer i u ovim turbulentnim vremenima akademska i znanstvena razmjena može biti korisna u suzbijanju retorike i neodgovornog djelovanja svjetskih lidera."

Hrvatski primjeri i iskustva zanimljivi stručnjacima

Kako je došlo do toga da kardiolog iz male zemlje kakva je Hrvatska i maloga grada kakav je Slavonski Brod sudjeluje na ovom prestižnom skupu? - Nakon nekoliko godina prisustvovanja kongresu, prvi puta smo u Snowmassu aktivno sudjelovali 2013. godine s dvije 2 usmene prezentacije dr. sci. Irzal Hadžibegović, kolega kardiolog također u OB "Dr. Josip Benčević", i ja. Tada se rodila ideja da se i hrvatska zastava pojavi na ovom simpoziju, te sam dr. Margolisu 2013. poslao pismo u kojem sam naveo da je Hrvatska mala zemlja u kojoj se godišnje izvede oko 6000 intervencija (što je manje nego se učini u dva njegova laboratorija u Miamiju), ali da imamo što pokazati, te da možemo ilustrirati kako se dobra interventna kardiologija radi i u ekonomski slabijim sredinama. Usto sam mu predložio dvije teme koje bi mogle biti interesantne auditoriju. Pozitivan odgovor je stigao doslovce isto popodne. Tako je hrvatska sesija po prvi puta bila uključena u program simpozija 2014. godine. Kao pozvani predavači, tom smo prilikom sudjelovali prof. dr. Hrvoje Pintarić iz KB „Sestre milosrdnice" iz Zagreba i ja. Ponovno smo pozvani i aktivno smo sudjelovali i na ovogodišnjoj, vrlo svečanoj, 30. obljetnici ovog simpozija. Na simpoziju je bilo oko 120 pozvanih predavača iz cijelog svijeta. U našoj sesiji su, osim mene i dr. Pintarića, govorili i prof. dr. Marko Noć iz Ljubljane, te prof. dr. Saško Kedev iz Skoplja. Mislim da je sesija bila uspješna i vrlo dobro prihvaćena - objašnjava dr. Đeiti Prvulović.

Jedinstvena prilika za učenje od vrhunskih stručnjaka

Velika je čast i odgovornost nastupiti pred vrhunskim, najslavnijim imenima svjetske kardiologije. Uz dr. Margolisa, voditelji kongresa su bili neki od najznačajnijih svjetskih interventnih kardiologa. Prvi među njima je svakako Patrick Serruys iz Thoraxcentera (Erasmus University, Nizozemska), vjerojatno najzvučnije ime suvremene kardiologije, autor 1400 članaka, urednik 32 knjige, član uredničkih odbora 14 znanstvenih časopisa, dobitnik mnogih međunarodnih počasnih priznanja europskog i američkog udruženja kardiologa. Prof. Serruys kao blizak prijatelj dr. Margolisa, nije samo sudjelovao nego je i moderirao ovogodišnji simpozij. - Od Amerikanaca tu su bili i Martin Leon i Jeffrey W. Moses sa sveučilišta Columbia (New York), zvučna imena s Istoka su Seung-Jung Park iz Južne Koreje i Hideo Nishikawa iz Japana, a od Europljana Nicolaus Reifart i Gerald Werneriz Njemačke, Dariusz Dudek iz Poljske i Petr Kala iz Češke... - veli naš sugovornik i dodaje: - Ovakve predavače inače je moguće čuti na svjetskim kongresima samo u velikim predavaonicama pred par tisuća ljudi i vidjeti ih pomoću velikih video-ekrana, nema šanse da im priđete, a na ovom malom i intimnom simpoziju pružila mi se mogućnost da se s njima družim i u sasvim neformalnom okruženju svakodnevno od njih učim. To je jedinstvena prilika i drago mi je da mi se ukazala.

Brodski primjer

Dakako da nas je zanimalo i hoće li na ovom kardiološkom simpoziju sudjelovati i dogodine, a dr. Prvulović kaže: - Neformalni poziv sam dobio od prof. Margolisa, ali buduća prezentacija mora proći ocjenu znanstvenog komiteta simpozija. Imam neke ideje, nadam se da ću motivirati i ostale centre iz Hrvatske za zajedničko prospektivno istraživanje nekih novih tehnologija koje su dostupne hrvatskoj interventnoj kardiologiji. Samo iznošenjem zajedničkih hrvatskih rezultata možemo proći na budućim simpozijima.

Hrvatska u mnogočemu zaostaje za velikim, razvijenim i bogatim zemljama koje u znanost ulažu puno više i čije bolnice mogu platiti i nove uređaje i obrazovanje svojih specijalista. Ipak, poznato nam je da se perkutane koronarne intervencije rade i na kardiologiji OB "Dr. Josip Benčević" u Slavonskom Brodu. Kakvi su uvjeti u našem brodskom interventnom laboratoriju?

- Želim naglasiti imena interventnih kardiologa u brodskom laboratoriju za interventnu kardiologiju. To su dr. Božo Vujeva, dr. Krešimir Gabaldo, dr. sci. Irzal Hadžibegović i ja. Godišnje učinimo 900 procedura, a od 400 ugrađenih stentova čak tri četvrtine su u bolesnika s akutnim infarktom. Od prosinca 2013. naš laboratorij je odlukom Ministarstva zdravlja uključen u Hrvatsku mrežu akutnog zbrinjavanja bolesnika sa akutnim srčanim udarom, što znači 24-satnu pripravnost za zbrinjavanje bolesnika iz cijele regije zapadne Slavonije (to je područje s otprilike 300000 stanovnika i uključuje područje Nove Gradiške, Požege i Pakraca). U intervenciji koristimo vrhunske materijale i ne susrećemo se s problemom nedostatka kvalitetnog materijala na koji se žale čak i neke od klinika iz Zagreba - ističe dr. Đeiti Prvulović i dodaje: - Naš rad su prepoznali Hrvatsko kardiološko društvo i Ministarstvo zdravlja, te bih ovom prilikom posebno zahvalio na angažmanu akademiku Davoru Miličiću i zamjeniku ministra mr. sci. Marijanu Cesariku koji su pridonijeli da je naš centar uvršten u prioritentne centre za nabavku novog, nama itekako neophodnog, uređaja za koronarografiju. Natječaj za nabavku aparata je zatvoren u prosincu 2013., radi se o ukupnoj investiciji od 36,7 milijuna kuna, a naš budući koronarografski aparat je plaćen 5,4 milijuna kuna. Uređaji u Zagrebu i Osijeku su u pogonu još od rujna prošle godine. Možemo se samo nadati da će se to uskoro dogoditi i u Slavonskom Brodu, jer je Ministarstvo osiguralo i dodatnih milijun i pol kuna za uređenje naše operacijske dvorane u kojoj će biti smješten ovaj novi, suvremeni uređaj, što znači da su naša ulaganja minimalna a dobit - u obliku svakog spašenog života, ali i materijalna za našu bolnicu - ogromna.