SLAVONSKI BROD - Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) jednom godišnje izdaje brošuru koja prati i uspoređuje potrošnju lijekova u posljednjih pet godina. Tu praksu HALMED je započeo 2014. godine kada je objavio prvu publikaciju u Republici Hrvatskoj koja sadrži usporedno izvješće o potrošnji lijekova tijekom višegodišnjeg razdoblja. Od 2004. ista Agencija izdaje godišnje Izvješće o prometu lijekova u Republici Hrvatskoj.

Za razliku od većine ostalih publikacija europskih zemalja koje svoje podatke temelje na informacijama proizašlim iz veleprodaje, ovaj prikaz to čini prema činjenicama o prometu lijekova iz svih javnih ljekarni, bolničkih ljekarni kao i specijaliziranih prodavaonica za promet lijekovima na malo u Republici Hrvatskoj. Ovakvim se pristupom dolazi do točne slike koja je najbliže realnoj potrošnji lijekova jer je rezultat stvarnog broja izdanih pakiranja lijekova pacijentima odnosno korisnicima lijekova.

Prikupljeni podatci pokazuju kako je ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u 2016. godini financijski iznosila sveukupno 5.802.981.059 kuna.

Hrvati najviše koriste lijekove koji djeluju na kardiovaskularni, živčani i probavni sustav. Najveći se iznos, 1.244.956.237 kuna, odvaja za lijekove u svrhu liječenja zloćudnih bolesti.

Ramipril (za krvni tlak), acetilsalicilna kiselina (protiv upala i bolova) i amlodipin (za visoki krvni tlak i bolove u prsnom košu) tri su najprodavanija lijeka u Hrvatskoj u prethodnoj godini dok je farmaceutska industrija najviše zaradila na prodaji ibuprofena (protiv bolova i upala), inzulin asparta te namirnica za enteralnu primjenu (kod hranjenja preko sonde) – od 67 do 83 tisuće kuna za svaki od njih.

Građani su iz svog džepa za lijekove koji se ne mogu kupiti na teret HZZO-a prošle godine izdvojili oko 390 milijuna kuna.

Brodsko-posavska županija se po izvanbolničkoj financijskoj potrošnji lijekova nalazi na niskom mjestu s potrošenih 109 milijuna kuna. Najviše na lijekove troše Zagrepčani, a najmanje Ličani.

Diuretici (lijekovi za pojačano izlučivanje mokraće) najviše su se koristili u Požeško-slavonskoj i Karlovačkoj, a najmanje u Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji. U brodskoj je županiji došlo i do smanjenja potrošnje betablokatora, a na samom dnu tablice nalazi se i po potrošnji hipnotika i sedativa.

I dok je izvanbolnička upotreba antidepresiva najveća u našoj susjednoj Požeško-slavonskoj županiji, u Brodsko-posavskoj je ona tri puta manja. Zagreb i Šibenik vode po potrošnji lijekova za liječenje ovisnosti o drogama, a brodsko je područje, uz Krapinsko-zagorsku županiju, na samom dnu ljestvice u državi.

Žitelji Brodsko-posavske županije najviše su trošili na lijekove koji djeluju na kardiovaskularni i živčani sustav, ukupno nešto manje od 50 milijuna kuna dok su im najmanje trebali lijekovi koji djeluju na kožu te su za njih izdvojili gotovo 2,5 milijuna kuna.

Neodgovorno i pretjerano trošenje lijekova, uzimanje tableta na vlastitu ruku i bez preporuke liječnika kao i olako shvaćanje utjecaja lijekova na zdravlje i funkcioniranje organizma u cijelosti, nisu samo hrvatski nego i svjetski problem. Tomu su najčešće uzrok povećana količina stresa i ubrzan način života koji malo komu dozvoljava dugotrajno liječenje.