SLAVONSKI BROD - „U zdrava čovjeka, imovina je čitava" kaže jedna Turkmenska izreka, a većina je ljudi svjesna kako je zdravlje najveće bogatstvo. Unatoč tome, često kršimo pravila prehrane i još koješta - ne krećemo se dovoljno pa tijelo počne upozoravati.

Križobolja može biti akutna, ako počinje naglo i traje od par dana do nekoliko tjedana te kronična koja traje duže od tri mjeseca. Liječenje svakog bolesnika je individualno. 

Kod velikog broja mladih i starih, to su problemi s kralježnicom koji drastično smanjuju radnu sposobnost i kvalitetu života, a prema dostupnim podatcima u Hrvatskoj, od bolesti kralježnice boluje svaka deseta osoba što rezultira godišnje s čak tri milijuna hospitalizacija, po čemu smo, nažalost, u europskom vrhu. 

Uzrok je, najčešće se može čuti, način života, nedovoljna fizička aktivnost, loše držanje tijela, dugo sjedenje za računalom, prekomjerna tjelesna težina…i svakodnevni stres. No, mogu to biti i upalni procesi, tumori, povrede, osteoporoza…

Kakva je situacija na slavonskobrodskom prostoru, saznajemo iz razgovora s dr. Matijom Knežević-Marković, specijalisticom fizijatrije i rehabilitacije u brodskoj bolnici. 

Sve veći broj ljudi ima problema s bolovima u kralježnici. Na fizioterapiji može se vidjeti puno starijih, ali i mladih osoba. Zbog čega je tome tako i kakva je situacija na brodskom području?

Potrebno je djecu redovito pratiti tijekom rasta kako bi se na vrijeme otkrio deformitet kralježnice.

Kralježnica, kao glavna osovina našeg tijela zajedno s mišićima održava naš uspravni stav i omogućuje kretnje glavom i trupom, a kralješci poredani u stup oblikuju zaštitni kanal kroz koji prolazi leđna moždina i korijeni živaca za ruke i noge. Zbog svoje građe i mnogostruke funkcije izložena je stalnom mehaničkom opterećenju, zbog čega može doći do prenaprezanja i oštećenja. Bolovi u kralježnici su vrlo učestali u općoj populaciji (pa tako i brodskoj) i jedan su od najčešćih razloga traženja liječničke pomoći.

Koji su najčešći problemi zbog kojih ljudi traže liječničku pomoć? Što pacijentima sugerirate?

Kao vodeći problem ističe se križobolja koju barem jedanput tijekom života iskusi više od 80 posto ljudi. Križobolja ili lumbago je obilježena bolovima u donjem dijelu leđa koji se ponekad mogu širiti niz nogu pa govorimo o lumboishijalgiji. Uzroci križobolje su mnogobrojni i raznovrsni, a navest ću samo nekoliko; genetska sklonost, dob, spol, dugotrajni nepravilni tjelesni položaj, podizanje teških predmeta, rad u pognutom položaju, neprimjerena postelja, dugotrajno sjedenje u automobilu ili za računalom, stres, odnos prema boli, depresija, spuštena stopala, nejednaka dužina nogu, deformacije kralježnice, degenerativne bolesti kralježnice, hernija intravertebralnog diska, traumatske ozljede, upalne bolesti, infektivne bolesti, osteoporoza, zloćudne bolesti kralježnice. Vrlo često se radi o nespecifičnoj križobolji, gdje ne postoji jedan jasan uzrok, a tegobe nastaju kao posljedica nepravilnog i prekomjernog naprezanja koje premašuje snagu leđnih mišića i kralježnice u cjelini.

Danas postoje razne tehnike opuštanja, od joge i glazbene terapije pa do akupunkture. Medicinski dokazi djelotvornosti takvih tehnika su relativno skromni.

Specifična križobolja je uzrokovana patomorfološkim promjenama na samoj kralježnici kao što su npr. degenerativne bolesti, hernija diska, upala, ozljede, tumori, te zahtijeva složeniju dijagnostičku obradu. Križobolja može biti akutna, ako počinje naglo i traje od par dana do nekoliko tjedana te kronična koja traje duže od tri mjeseca. Liječenje svakog bolesnika s križoboljom je individualno i ovisi o kliničkoj slici, uzrocima, trajanju i treba biti pod kontrolom liječnika. Samo manji broj zahtijeva operativno liječenje (prijelomi, tumori, hernije diska s neurološkim motoričkim ispadima), dok se u većini slučajeva provodi konzervativno-neoperativno liječenje. Glavni cilj je smanjiti ili ukloniti bol i poboljšati funkcionalnu sposobnost kralježnice. Za smanjene boli, osim lijekova, mogu se primijeniti i razni modaliteti fizikalne terapije kao što su elektroterapija, magnetoterapija, laser, ultrazvuk i dr. Obično se preporuča kratkotrajno mirovanje u krevetu i postepeno vraćanje najprije aktivnostima svakodnevnog života, a potom provođenje terapijskih vježbi. Medicinska gimnastika ima dokazano dobar učinak na smanjene boli i poboljšanje funkcije kralježnice.

Kod mladih je česta skolioza. Što je to?

Kralježnica čovjeka gledana s leđa je ravna (uspravna). Ukoliko postoji postranično iskrivljenje kralježnice u lijevu ili desnu stranu radi se o skoliozi. Pri tome moramo razlikovati nestrukturalnu od strukturalne skolioze. Nestrukturalna skolioza je najčešće povezana s nepravilnim držanjem i može se korigirati aktivacijom mišića leđa. Strukturalna skolioza je pravi deformitet kralježnice kod kojeg, osim postraničnog iskrivljenja u frontalnoj ravnini, postoji i rotacija kralježnice oko longitudinalne osi i torzija jednog dijela kralješka prema drugom. Takva skolioza odražava se na cijeli trup koji zaprima asimetričan izgled s pojavom rebrene grbe (gibusa) . Mogu se javiti kod djece u bilo kojoj dobi, a najčešće u fazi ubrzanog rasta, oko puberteta, i u većini slučajeva su nepoznatog uzroka. Potrebno je djecu redovito pratiti tijekom rasta kako bi se na vrijeme otkrio deformitet. Liječenje skolioza ovisi u stupnjevima iskrivljenosti (po Cobbu), a uključuje provođenje različitih vježbi, primjenu korektivnih ortoza i u najtežim slučajevima operativnog liječenja.

Konstantni bolovi odražavaju se i na mentalno i emocionalno stanje osobe, a s druge strane, bolovi su odraz nekih emocionalnih stanja. Stoji li ovakav zaključak?

Kronična, konstantna bol je za oko četiri puta učestalija od akutne boli i postoji kod 20 posto stanovnika EU. Najčešće je prisutna kod bolesti lokomotornog sustava u koje spada i kronična križobolja. Definira se kao bol koja traje duže od tri do šest mjeseci od očekivanog vremena cijeljenja ozljede ili liječenja bolesti, a posljedica je patološkog prijenosa bolnog signala kroz živčani sustav. Kronična konstantna bol poremećuje san, otežava kretanje i svakodnevne aktivnosti, dovodi do povećanja tjelesne težine te potiče razvoj tjeskobe, anksioznosti i depresije. Kronična bol značajno narušava kvalitetu života i dovodi do još veće onesposobljenosti. S druge strane poznato je, kao što je već ranije napomenuto, da stres i depresija mogu poticati razvoj križobolje.

U kojoj mjeri se problemi s kralježnicom mogu spriječiti pravilnom vježbom i edukacijom? Koje vježbe su najčešće preporučljive; plivanje, hodanje, vožnja bicikla, joga, pilates...? Što treba izbaciti (možda skijanje, tenis...)?

Važno je imati kvalitetan madrac i jastuk koji pravilno raspoređuje opterećenje duž kralježnice.

Odgovarajuća edukacija pacijenta značajno utječe na ishod liječenja i na sprječavanje onesposobljenosti zbog križobolje, a provodi se direktno razgovarajući s pacijentom i uz pomoć pisanih uputa. Pacijentima se savjetuje kako zaštititi svoju kralježnicu kako pri izvođenju aktivnosti svakodnevnog života tako i pri radu, kako pravilno sjediti, podizati predmete s „ravnom" kralježnicom, kako ležati, ustajati iz ležećeg položaja, a sve s ciljem da se spriječe dodatna nepravilna opterećenja kralježnice koja mogu prouzročiti nove bolove. Pacijenti se potiču da ostanu aktivni u granicama mogućeg, da nauče živjeti sa svojom bolešću, jer ležanje i mirovanje može još više pogoršati bolove i onesposobljenost. Općenito se osobama koje imaju tegobe s kralježnicom preporučuju aerobne, odnosno opće kondicijske vježbe kao što su hodanje, vožnja biciklom, plivanje. Osobito je važno provoditi medicinsku gimnastiku koja uključuje vježbe snaženja, izdržljivosti, istezanja i opsega pokreta ciljanih regija tijela te vježbe kontrole posture. Izbor vrste i intenziteta vježbanja i drugih sportsko-rekreativnih aktivnosti ovisi o dobi, spolu, tjelesnoj kondiciji, navikama i općem zdravstvenom stanju. Treba imati u vidu da su neki sportovi „rizičniji" za provociranje križobolje kao npr. nogomet ili skijanje zbog povećanog fleksijsko-ekstenzijskog opterećenja kralježnice, a i zbog vjerojatnoće češćih padova i ozljeda leđa. Tenis i drugi sportovi s reketom dovode do povećanog rotacijskog opterećenja kralježnice, te isto tako mogu biti rizični čimbenik za križobolju.

Koliko na bolove kralježnice utječe loš krevet i jastuk?

Loš krevet i jastuk mogu dovesti tijekom ležanja i spavanja do nepravilnog položaja kralježnice s povećanim opterećenjem na pojedine segmente i na taj način poticati nastanak vratobolje i križobolje. Stoga je važno imati kvalitetan madrac i jastuk koji pravilno raspoređuje opterećenje duž kralježnice.

Zapadna i istočna medicina imaju različite pristupe liječenju uopće, no koliko je danas u stresnim vremenima važno u skladu s alternativnom medicinom naučiti se opustiti?

Alternativnu medicinu biraju uglavnom oni pacijenti koji nisu zadovoljni konvencionalnom zapadnom medicinom. Danas postoje razne tehnike opuštanja, počev od joge i glazbene terapije pa do akupunkture. Medicinski dokazi djelotvornosti takvih tehnika su relativno skromni. To znači da izbori alternativnih tehnika više ovise o svjetonazoru pacijenta, nego o čvrstim kliničkim dokazima njihove učinkovitosti. O svjetonazoru ovisi, primjerice, hoće li se za opuštanje izabrati autogeni trening ili molitva.

U tradicionalnim zemljama masaže (Indija ,Kina, Japan…), ona je „čudotvoran lijek" nakon kojeg je tijelo opušteno, a nestaje bol u leđima, vratu, glavobolja…moglo bi se reći da je „antistres" terapija. U brodskoj bolnici masaža više nije uključena kao vrsta terapije. Preporučujete li je pacijentima, pa barem je i plaćali?

Već četiri godine HZZO ne pokriva taj trošak i zbog toga ja kao liječnik ne mogu propisati manualnu masažu, iako je to također modalitet fizikalne terapije koji je ugodan, smanjuje napetost mišića, bol, povećava prokrvljenost i učinkovit je… Pacijenti me često pitaju i ja im sugeriram odlazak maseru ako si to mogu priuštiti. 

A ako si ne možemo priuštiti masažu, možemo besplatno šetati, možda vježbati kod kuće (samo 20 posto ljudi redovito vježba) ili plesati, a poznato je kako je ples najbolji mogući način vježbe jer glazba stvara ugodu, ili…još štošta pokušati, čime ćemo imati ne samo zdravu kralježnicu nego postići psihofizičko zdravlje.