SLAVONSKI BROD - Šljive su planetarno popularno voće, ne samo zbog izuzetnog okusa već i zbog snažnog ljekovitog djelovanja. U Hrvatskoj je najraširenija sorta poznata pod nazivom Bistrica, koja dozrijeva ovih dana, krajem kolovoza i početkom rujna.

Ovo ukusno voće neće samo utažiti glad ili nas osvježiti i dati energiju, nego će prvenstveno zaštititi naše zdravlje. Prema nekim istraživanjima konzumiranje šljiva može nam pomoći u smanjenju razine glukoze u krvi i triglicerida u tijelu. Također, stručnjaci tvrde kako redovito konzumiranje šljiva pomaže u sprječavanju starosnih neurodegenerativnih poremećaja kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest.

Šljive sadrže limunsku kiselinu koja otklanja umor, sprječava grčeve te poboljšava rad jetre i probavnog sustava.

Sve su to razlozi zbog kojih bi smo šljive trebali uključiti u svakodnevnu prehranu. Najukusnija je ako se konzumira sirova, svježa, netom ubrana. Osim svježih plodova koji su odličan izvor vitamina A i beta-karotena, neophodnih za zdravlje očiju, suhe šljive imaju izvrsna ljekovita svojstva a i ove jeseni možemo ih osušiti i uživati u konzumiranju u mjesecima dok ponove ne prispiju novi plodovi.

Ove su godine ponegdje na brodskom području šljive baš rodile pa njihovi zreli i čvrsti plodovi mame na kušanje, branje i spremanje za zimu. Njihova „magličavost” površine dokaz je da su svježe, a za spremanje džemova, pekmeza, kompota…ili za sušenje, mi stare domaćice svakako preporučujemo branje neprskanih, ekoloških plodova, a ne kupljenih u trgovačkim centrima.

Šljiva je jedna od najrasprostranjenijih voćki na svijetu

Šljiva spada među najrasprostranjenije sorte voća na svijetu a razlikuju se po izgledu stabla te po veličini, boji i obliku plodova. Poznato je čak preko 2500 sorti, a dijele se po skupinama u stolne sorte, višenamjenske i rakijske sorte..

Osim zbog izvrsnog okusa i zdravstvene dobrobiti, poznata je i kao voćka koja „teše" liniju tijela jer 100 grama šljiva sadrži svega 46 kalorija, a njezinim konzumiranjem stvara se osjećaj punoće u želucu čime se sprječava prejedanje, a samim time i debljanje.

Stručnjaci kažu da šljiva štiti ljepotu i zdravlje kože, usporava pojava bora i ostalih znakova starenja, a također ubrzava zacjeljivanje rana, regenerira oštećeno tkivo i smanjuje vidljivost ožiljaka. Kažu da se zbog visokog udjela minerala željeza u ovom voću poboljšava cirkulacija što pomaže i u borbi za zdravlje kose, doprinosi bržem rastu i čvrstoći te sprječava preuranjenu pojavu sijedih vlasi i ćelavosti kod muškaraca.

No ipak je najviše (osim za rakiju) koristimo za izradu pekmeza, džemova, kompota, za sušenje

Upute za pripremu bakinog pekmeza

Postoji more recepata za ukusne pekmeze i džemove od šljiva iz pećnice ili klasično kuhanog na štednjaku, a uvijek je osnova ista. Dobro bi bilo koristiti što manje šećera, pogotovo ako su šljive slasne kao ove godine, a gospođa Nevena ga upravo tako i priprema. Po njezinom receptu, na 5 kilograma očišćenih šljiva, stavi decilitar ruma, nekoliko vrećica vanilin šećera, malo cimeta i sve zajedno stavi u pećnicu na umjerenu temperaturu. Nakon nekoliko sati, bez miješanja i prskanja po štednjaku, džem je kuhan i može se stavljati u čiste suhe staklenke.

Neki umjesto šećera koriste steviju (1 gram stevije, zamijenit će 12 grama šećera), a većina ipak, po starinskom, bakinom receptu, na 5 kilograma šljiva stavlja kilogram šećera. Šljive je potrebno dobro oprati i odstraniti im koštice, pomiješati sa šećerom (može ostati preko noći) i u velikom loncu s debljim dnom kuhati na laganoj vatri uz povremeno miješanje kuhačom. U početku je potrebno češće miješati kako pekmez ne bi zagorio.

Kada se, nakon par sati, šljive raspadnu i kožice uvrnu, dodati prema želji, rum, vaniliju, cimet, još malo ostaviti na vatri i pekmez je kuhan.

Za one poput mene, koji ne stavljaju ni malo konzervansa, džem ili pekmez mora biti dobro ukuhan, a napunjene sterilizirane staklenke na par minuta okrenuti kako bi se napravio vakuum, postepeno ga ohladiti i čuvati na suhom i hladnom mjestu.

Kompot od šljiva

Kompot je također moguće spravljati sa šećerom i bez njega, ali u onaj starinski na 3 kg zdravih, tvrđih plavih šljiva ide oko pola kilograma šećera i jedna litra vode. Vodu i šećer je potrebno prokuhati i prohladiti, a dotle šljive oprati, odstraniti košticu i prerezane po dužini posložiti u unaprijed besprijekorno oprane staklenke. Zaliti šljive s prohlađenom tekućinom, zatvoriti staklenke i „dunstati" tako da ih stavimo u šerpu u kojoj je na dnu kuhinjska krpa, poredamo staklenke, nalijemo vode do tri četvrtine, i pasteriziramo 15 do 20 minuta. Tople staklenke je potrebno utopliti (kao i kad kuhamo rajčicu) dekom i ostaviti da se ohlade.

Dragocjene suhe šljive

No, izuzetno je korisna i suha šljiva jer sadrži čak 6 puta više antioksidansa od sirovog ploda.

Za jedan kilogram sušenih šljiva potrebno je ubrati čak 3 do 4 kilograma svježih plodova, koji trebaju biti svježi i zdrav. Sušiti ih možemo na zraku, što je najpoznatiji starinski način ili u pećnici no u oba slučaja sušenje će trajati puno dulje ukoliko su plodovi ostavljeni s košticama nego kod prerezanih na polovice.

Šljive treba posložiti na sito ili na obične tepsije tako da ih stavimo u jednom sloju te ih prekriti kuhinjskom krpom, gazom…kako bi ih zaštitili od muha, osa, i drugih insekata. Treba ih sušiti na sjenovitom ili lagano osunčanom prozračnom mjestu, uz okretanje plodova nekoliko puta u toku dana, a noću sito ili tepsije s plodovima unijeti u kuću. Nakon tri, četiri dana, šljive će biti suhe i mogu se spremiti u čiste kutije.

Ako ih sušimo u pećnici ili specijalnoj kućnoj maloj sušari, sušenje traje kraće, premda je skuplje zbog trošenja električne energije. Dakle, u blago zagrijanoj pećnici (40-60°C), koju (ako nema ventilator) blago ostavimo otvorenu, sušenje će trajati od 15 do 20 sati, zato je najbolje sušiti noću kada je struja jeftinija.

Pred kraj sušenja potrebno je pojačati temperaturu na 100 °C što će osigurati održivost plodova.

Blagodati suhih šljiva su višestruke no pravi su spas za one koji imaju problema s probavom. Njima za preporuku, što je vjerojatno većini poznato, potrebno je nekoliko suhih šljiva kratko prokuhati, najbolje ujutro na tašte, i konzumirati s tekućinom u kojoj su se kuhale.