POŽEGA - U današnje vrijeme problem neprohodnosti jajovoda kod žena je dosta zastupljen. Žene se, za razliku od prošlosti, puno kasnije odlučuju na trudnoću. Sa zasnivanjem obitelji čeka se dok završe školovanje, zasnuju radni odnos ili naprave nekakvu karijeru. Zbog dosta često žene u prvu trudnoću ulaze u tridesetim godinama kada je već dosta teže uopće ju postići. Imamo problem ženske neplodnosti, no mislim da je to prvenstveno posljedica kasnije dobi prve trudnoće. - za SBplus kazao je voditelj službe ginekologije i porodništva Opće županijske bolnice Požega, dr. Domagoj Dokozić.

Jedna od rutinskih pretraga koja se radi u obradi ženske neplodnosti je prohodnost jajovoda. Klasično su to radili na rendgenu tako da su kontrastno sredstvo ubrizgavali kroz vrat maternice kako bi se prikazala njezina šupljina i prolazak kontrasta kroz jajovode. Cijelo vrijeme gledali su na rendgenu i tu je žena cijelo vrijeme bila izložena zračenju.

Posljednje desetljeće sve manje se radi RTG histerosalpingografija te su njeno mjesto zauzele kromolaparoskopija i ultrazvučna histerosalpingografija.

- Aparatura koja se tada koristila uključivala je hvataljke i aplikatore što je činilo cijelu proceduru veoma neugodnom. Danas se takav način pretrage sve više napušta. Suvremena metoda je ultrazvučna histerosalpingografija kod koje uvedemo jedan mali kateter kroz vrat maternice. Šupljinu maternice punimo ultrazvučnim kontrastom i gledamo kako taj kontrast prolazi kroz jajovode. Umjesto kontrasta koji je skup, pretraga se može obaviti na puno jeftiniji način kada se koristi fiziološka otopina, dakle voda. Pri tome se ne može prikazati prolazak kroz jajovode, ali vidimo nakuplja li se ta tekućina u zdjelici. Ako se nakuplja znači da su jajovodi prohodni. - kazao je.

Do 14 posto slučajeva ženske neplodnosti posljedica je neprohodnosti jajovoda. U požeškoj bolnici već više od deset godina histerosalpingografiju rade na magnetskoj rezonanci.

- Ono što mi ovdje radimo je pretraga na magnetu. Znači uvodimo isti mali plastični kateter, napušemo balon koji fiksira kateter u šupljini maternice tako da ne može ispasti. Na magnetu polako dodajemo kontrast za magnet i pri tome možemo snimiti kompletnu anatomiju zdjelice (jajnike, jajovod i maternicu), a poslije na različitim presjecima možemo provjeravati postoje li nekakve abnormalnosti maternice, odnosno prolazi li kontrast kroz jajovode te postoji li nešto izvana što ih pritišće ili deformira. U odnosu na ovu klasičnu pretragu izbjegavamo zračenje i nije bolna. Tijekom postupka žene ne budu uspavane jer postavljanje toga katetera je zapravo jedna minimalna neugodnost. Radi se o kateteru debljine dva milimetra. Eventualno može biti bolno kada dodajemo kontrast ukoliko su jajovodi začepljeni, no tada stanemo s pretragom i zapravo dobijemo odgovor na pitanje jesu li jajovodi prohodni ili nisu. Druga stvar zašto je dobro da žena nije uspavana je ako jajovodi nisu u potpunosti začepljeni, ona neće moći signalizirati bolnost tijekom dodavanja kontrasta i može im prsnuti jajovod. Nije nam se nikada to dogodilo, no uvijek treba biti oprezan. Bonus ove pretrage je da rijekom ubrizgavanja kontrasta u maternicu može doći do otvaranja jajovoda ukoliko nisu u potpunosti začepljeni. U tome slučaju preporučujemo da imaju tempirane odnose jer vrlo često se postigne trudnoća već nakon pretrage. Pretragu je najbolje raditi u prvoj fazi ciklusa kada je sluznica maternice najtanja. Kasnije kada je sluznica malo zadebljana puno je teže izvodivo i ušća jajovoda unutar maternice su malo i uža što čini pretragu malo bolnijom. - dodaje.

Zahvaljujući angažmanu tadašnje glavne sestre odjela ginekologije, sr. Tihomire Pavlešić, i radiologa dr. Ivana Čubele, počeli smo raditi pretrage na postojećem uređaju za magnetsku rezonanciju. Proveli su istraživanje o usporedivosti rezultata rendgenske i magnetske histerosalpingografije.

- Dokazali smo da su rezultati tih dviju pretraga zapravo jednako vrijedni, ali izbjegavanje zračenja i nelagodu za žene kod magnetske histerosalpingografije. Svoje rezultate smo objavili na Europskom kongresu radiologa, nakon čega su se kolege iz jedne zagrebačke klinike dolazili kod nas educirati. U planu je edukacija za još jedan radiološki odjel. Zadnjih deset godina smo jedina bolnica u Republici Hrvatskoj koja histerosalpingografiju radi na ovaj način. - zaključio je doktor Dokozić.