U više od 80% slučajeva potencijalne samoubojice najavljuju svoju namjeru prije nego što će pokušati samoubojstvo, a u velikom broju je i izreknu prijateljima, kolegama ili obitelji. Međutim bližnji ili prijatelji nisu sigurni što učiniti odnosno takva priznanja često nisu shvaćena ozbiljno. Psiholozi daju savjete što činiti kada poznajemo nekoga tko najavljuje suicid.
SLAVONSKI BROD - Ovotjedni slučaj suicida na području Brodsko-posavske županije duboko je pogodio cijelu zajednicu. Tim više što je osoba, ako je suditi po oproštajnom pismu, vapila i dozivala za pomoć. Jesu li presudnu ulogu odigrali birokracija, nerazumijevanje, nesuosjećajnost, činjenica da nitko nije vjerovao s čime se bori teško je govoriti. Nije ovo jedini slučaj. Nažalost. Svi se još sjećamo djevojčice koja je život završila pod vlakom ili dječaka koji je zadnjih dana nastavne godine odlučio oduzeti si život. Ma koliko ova tema bila teška i bolna, posebice za one koji su izgubili svoje najmilije, svi ovi slučajevi upozorenje su svima nama da obratimo pažnju na ljude oko sebe. Na naše bližnje koji pate i bore se s onim što ih muči, a u svjetlu stigmatizacije ne rijetko izbjegavaju potražiti stručnu pomoć.
"Samoubojstvo je jako teška tema većini laika, ali i stručnjaka, osobito kada se radi o djeci i mladima. Većini ljudi gotovo je nemoguće prihvatiti i razumjeti da bi si neka mlada osoba oduzela život. No, gotovo petina mladih koji u dobi od 10 do 24 godine izgubi život počine samoubojstvo. Zabrinjavajući je podatak da je zadnjih godina zabilježen porast samoubojstava od 65% za osobe u dobi od 15 do 24 godine."
Upravo povodom zadnjeg tragičnog događaja, izražavajući sućut obitelji, oglasilo se i Društvo psihologa Brodsko-posavske županije, koji nas pozivaju da s bližnjima iz svoje okoline, kućne i radne, razgovaramo, prepoznajemo njihove probleme, pričamo o tome, pitamo ih kako su, imamo strpljenja s njima i trudimo se uputite ih da potraže pomoć.
U svijetu milijun ljudi godišnje počini samoubojstvo
U svijetu svakih 40 sekundi zbog samoubojstva umre jedna osoba. To je, podsjećaju, gotovo milijun ljudi godišnje, a broj pokušaja, prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, je 20 puta veći od broja umrlih. Stopa pokušaja samoubojstva je 2-3 puta viša kod žena nego muškaraca. Pri tome, naglašavaju, pokušaji samoubojstva kod muškaraca češće završavaju sa smrtnim ishodom jer muškarci koriste smrtonosnije metode samoozljeđivanja (npr. vatreno oružje, vješanje) dok se žene najčešće pokušaju predozirati tabletama.
"Samoubojstvo nikada nije rješenje", području brodsko-posavski psiholozi podsjećajući kako je ono, nažalost, drugi najčešći uzrok smrti mladih u dobi od 10 do 24 godine. "Samoubojstvo je jako teška tema većini laika, ali i stručnjaka, osobito kada se radi o djeci i mladima. Većini ljudi gotovo je nemoguće prihvatiti i razumjeti da bi si neka mlada osoba oduzela život. No, gotovo petina mladih koji u dobi od 10 do 24 godine izgubi život počine samoubojstvo. Zabrinjavajući je podatak da je zadnjih godina zabilježen porast samoubojstava od 65% za osobe u dobi od 15 do 24 godine. Bez obzira na težinu teme, ovi brojevi govore nam da je samoubojstvo prisutna pojava u našem društvu kojoj svakako treba posvetiti pozornost. Postoje brojne stvari koje možemo učiniti da bismo prepoznali znakove i utjecali na živote naših bližnjih koji možda imaju suicidalne misli.", naglasili su brodsko-psoavski psiholozi, koji su ovom prilikom svima nama željeli pomoći u tome kako prepoznati osobu koja planira samoubojstvo, koji su znakovi upozorenja jer iako je samoubojstvo rezultat složenog međudjelovanja bioloških, socijalnih, psiholoških i okolišnih rizika i zaštitnih čimbenika moguće ga je spriječiti.
Zablude i činjenice o samoubojstvu
Zabluda: Ljudi koji govore o samoubojstvu neće ga nikad počiniti.
Činjenica: Prijetnje samoubojstvom treba uvijek shvatiti najozbiljnije. U više od 80% slučajeva potencijalne samoubojice najavljuju svoju namjeru prije nego što će pokušati samoubojstvo, a u velikom broju je i izreknu prijateljima, kolegama ili obitelji. Međutim bližnji ili prijatelji nisu sigurni što učiniti odnosno takva priznanja često nisu shvaćena ozbiljno. Osoba koja pokuša ili učini samoubojstvo prethodno jasno i direktno priča o tome, želeći tako privući pažnju i dobiti podršku jer to je poziv za pomoć. Shvatiti osobu ozbiljno i pružiti joj pažnju možemo spasiti njezin život. Samoubojstvo se može spriječiti.
Zabluda: Samoubojstvo je obično plod impulzivnog ponašanja bez upozorenja.
Činjenica: Za većinu osoba koje su pokušale ili izvršile samoubojstvo utvrđeno je kako su duže vrijeme razmišljale o tome. Suicidalna osoba obično daje mnoge znakove upozorenja (česti razgovori o samoubojstvu, česte misli o krivnji i samooptuživanje, sklonost samoozljeđivanju, poklanjanje dragih stvari, pozdravljanje na neuobičajen način, povećana uporaba sredstava ovisnosti, gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti i dr.).
Što učiniti u situaciji kada poznajemo nekoga tko planira samoubojstvo?
1. Shvatite osobu ozbiljno:
Ako primijetite opisane znakove ili vam netko povjeri da ima suicidalne misli, shvatite ga ozbiljno. Nikako ga nemojte optužiti da samo privlači pažnju ili da njegovi problemi nisu dovoljno ozbiljni da bi se ubio.
2. Slušajte
Bitno je slušati o tome kako se osoba osjeća, čime su joj zaokupljene misli i s kojim se problemima nosi. Ukoliko joj je nelagodno pričati o tome, ohrabrite ju da razgovara s vama ili s nekom osobom od povjerenja.
3. Budite iskreni
Česta je reakcija osobe koja čuje da netko razmišlja o samoubojstvu strah. Prirodno je da vas to što osoba govori plaši i da ste zabrinuti za nju. U takvoj je situaciji poželjno podijeliti svoje osjećaje s njom jer joj na taj način dajemo do znanja da nam je stalo i da smo zabrinuti za nju.
4. Potražite pomoć
Kada sumnjate da je osoba suicidalna, nužno je potražiti pomoć stručnjaka. Osoba koja vam se povjerila o svojoj suicidalnosti ili na kojoj ste primijetili zabrinjavajuće znakove može pokazivati otpor prema obraćanju stručnjaku mentalnog zdravlja, no apsolutno je nužno da joj se pomogne.
5. Brinite za sebe
Teško je nositi se sa spoznajom da si netko želi oduzeti život ili da razmišlja o tome. Možemo se osjećati odgovornima za ono što ta osoba čini, osobito ako se radi o vlastitoj djeci i bližnjima. No važno je znati da nitko ne može snositi odgovornost za takav događaj. Na nama je da se potrudimo pružiti osobi ono što je u našoj moći – biti tu za nju, slušati ju, biti joj podrška, pružiti joj prihvaćanje i razumijevanje, osigurati joj stručnu pomoć. Uvijek postoji dio odgovornosti koji pripada samo toj osobi. Razgovarajte s nekim o svojim osjećajima i brigama.
6. Gledajte osobu kao osobu, a ne kao nekog tko se pokušao ubiti
Činjenica je da se sa svakim pokušajem suicida povećava vjerojatnost da ga osoba ponovno počini. Najopasnije je razdoblje od tri mjeseca u kojem se osobi poboljšalo stanje jer upravo tada ima najviše energije da nešto učini. Iako je bitno to imati na umu, još je bitnije ne smatrati suicidalnost glavnim obilježjem neke osobe.
Savjeti za osobe koje imaju suicidalne misli i osjećaje
• Potražite stručnu pomoć što prije.
• Razgovarajte s nekim svaki dan, ako je moguće licem u lice. Društvo je ponekad zaista ljekovito.
• Napravite sigurnosni plan u slučaju želje za suicidom. Taj plan može sadržavati kontakte važnih osoba kojima se možete obratiti za pomoć, kao što su neki od članova obitelji, liječnik, telefonske linije za pomoć i slično.
• Napravite pisani raspored svojih aktivnosti za svaki dan. Pridržavanje rasporeda aktivnosti i održavanja dnevnih rutina može dati osjećaj kontrole nad vlastitim životom.
• Izađite van na sunce ili u prirodu. Priroda djeluje opuštajuće te doprinosi i tjelesnom i psihičkom zdravlju.
• Vježbajte. Vježbanjem se izlučuju endorfini, hormoni odgovorni za dobro raspoloženje, smanjuje se stres i poboljšava se emocionalno stanje osobe.
• Pronađite vrijeme za aktivnosti koje vas vesele. Tako ćete zaokupiti svoje misli stvarima koje volite.
• Zapamtite svoje osobne ciljeve. Zapišite ih i težite tome da ih ostvarite. To mogu biti ciljevi poput putovanja na neko specifično mjesto, pronalaženje nove slobodne aktivnosti, kupovina nove knjige, odlazak na neku predstavu ili koncert i slično.
Što treba izbjegavati?
• Prekidanje stručne podrške. Suicidalne osobe ponekad prekinu tretman kod stručnjaka mentalnog zdravlja jer nemaju volju za odlaskom na termine, misle da im je bolje ili ne vide smisao posjećivanja psihijatra/psihologa. I to je tema o kojoj možete razgovarati sa stručnjakom, samo je važno ne odustati pri prvoj prepreci.
• Biti sam. Samoća može još više poticati suicidalne misli. Zbog toga je bitno u što većoj mjeri biti okružen bliskim ljudima.
• Uporabu alkohola ili droge. Oni mogu pogoršati depresivno stanje, povećati impulzivnost te umanjiti sposobnost rješavanja problema.
• Raditi stvari od kojih se osjećate loše. Mnoge stvari mogu pojačati neugodne osjećaje, kao što su slušanje tužnih pjesama, gledanje filmova s tragičnim završecima, čitanje starih poruka i slično.
• Razmišljati o samoubojstvu i ostalim negativnim stvarima. Bitno je pokušati ne biti previše preokupiran negativnim mislima i pronaći nešto što ih može preusmjeriti.
Osvijestiti vlastito stanje
S ciljem što bržeg oporavka od suicidalnih misli i osjećaja, važno je osvijestiti vlastito stanje. U tome mogu pomoći neka od sljedećih ponašanja.
1. Identificirati situacije i događaje koje izazivaju osjećaj beznađa ili razmišljanje o suicidu.
2. Brinuti o sebi, redovito jesti, dovoljno spavati i baviti se tjelovježbom.
3. Okružiti se ljudima koji na nas imaju pozitivan utjecaj i kraj kojih se dobro osjećamo.
4. Naći nove aktivnosti koje daju osjećaj smisla jer radeći stvari koje nas ispunjavaju, osjećamo se bolje u vezi samih sebe i manje je vjerojatno da će nam se vratiti loše raspoloženje.
5. Naučiti kako se nositi sa stresom na primjereni način. Za neke je to svakodnevna tjelovježba, dok za druge to može biti meditacija ili primjenjivanje tehnika opuštanja i vježbi disanja ili nešto drugo.
Osobe koje počine samoubojstvo ne žele završiti život već patnju, ističu psiholozi te apeliraju na sve nas da im pomognemo da to prebrode. Pri tome je važno potražiti pomoć.
"Ako se vi ili netko vama blizak suočava s određenim psihološkim poteškoćama ili se jednostavno nalazite na životnom raskršću u potrazi da pravom odlukom, nemojte se nikad ustručavati i pitati za pomoć i razgovor. Postoje mjesta gdje možete porazgovarati s punim povjerenjem sa stručnjacima koji će vam sigurno pomoći", poručili su iz Društva psihologa Brodsko-posavske županije.
Pri tome svi zajedno moramo činiti sve kako bismo razbili stigmatizaciju vezanu uz traženje pomoći psihologa i psihijatara. Jer samo tako svima kojima stručna pomoć treba lakše će ju i potražiti. A kada nas boli zub svi idemo zubaru, stoga nema razloga kada osjećamo 'bol duše' zbog primitivnih razmišljanja izbjegavati tražiti pomoć stručnjaka koji nam u tome mogu pomoći.
Popis kontakata za pomoć:
Centar za krizna stanja i prevenciju suicida pri KBC-u Zagreb:
Nazovite na telefon 01-2376-470 kad god vam zatreba pomoć od 0 do 24 sata, liječnici su uvijek spremni porazgovarati s vama i pomoći vam. U Centar za krizna stanja pri KBC Zagreb možete doći i bez najave i uputnice svakim danom između 8 i 20 sati.
Hrabri telefon:
Ako ste maloljetno dijete ili roditelj koji se suočava s različitim odgojnim izazovima, možete se obratiti stručnjacima na Hrabrom telefonu.
Ako ste dijete, nazovite na besplatni broj 116-111.
A broj Hrabrog telefona za mame i tate je 0800-0800.
Linija je otvorena svakim radnim danom od 9 do 20 sati.
Psihološki centar TESA:
Psihološki centar TESA udruga je koja već 25 godina daje besplatnu psihološku pomoć i podršku zdravom razvoju građana.
Nazovite na broj: 01/48 28 888 - radnim danom od 10 do 22 sata ili im se javite mailom za savjet: psiho.pomoc@tesa.hr
