SLAVONSKI BROD - Kupovina božićnih drvaca sada je u punom jeku, kako u ostatku zemlje tako i u svim mjestima i gradovima Brodsko-posavske županije. Pa iako iz godine u godinu raste broj onih koji se, što zbog sve ranijeg kićenja drvaca što zbog mišljenja da tako čuvaju prirodu, raste broj onih koji se odlučuju na kupnju umjetnih drvaca. No, svi oni koji misle kako kupnjom takvih blagdanskih drvaca čuvaju prirodu varaju se. Plastično drvce ima svoj rok trajanja i kad tada završit će u otpadu. Ono živo nije ukradeno iz šume. To su drvca koja domaći proizvođači uzgajaju na svojim plantažama. Namjenski. Baš za prodaju za blagdane. 

 U našoj je zemlji oko tisuću registriranih proizvođača, a Hrvatska gospodarska komora poziva građane da ih podrže i kupuju domaća drvca. Simbol života - božićno drvce - donijet će blagdanski ugođaj u mnoge domove. 

Brižno su njegovane jele i smreke ekipa HRT-a pronašla je na plantaži pokraj Slavonskoga Broda. Ima ih različitih visina, a da bi od sadnice narasle do raskošnog drvca prođe šest do deset godina. 

-  Da bi one od sadnice narasle na ovakvu veličinu, postigle izgled raskošnog drvca i bile nekoliko dana radost u našim stanovima i kućama, treba proći od šest do deset godina. - objasnio je za HTV Đuro Japarić, proizvođač božićnih drvaca iz Slavonskog Broda.

Prošle godine domaći su proizvođači na tržište plasirali više od 200 tisuća božićnih drvaca. Ova će, boje se, zbog pandemije biti mnogo neizvjesnija.

- Dio naših ljudi iz inozemstva neće doći, to nam je poznato. Međutim, mi ne znamo koliko u Hrvatskoj treba božićnih drvaca, kaže Đuro. Ali znaju da će biti i uvoznih. Hrvatska gospodarska komora pozvala je stoga potrošače da kupuju domaća drvca i tako podupru ovu proizvodnju.  

U rasadniku Hrvatskih šuma u Cerniku drvce se može i rezervirati. - Sve je domaće, sve je po povoljnim cijenama. I na kraju krajeva - hrvatski proizvod, uvjerava Hrvoje Žakić, voditelj Uprave šuma, podružnica Nova Gradiška.

Đuro je svoju plantažu podignuo na zapuštenom zemljištu, usred Slavonije, poručujući kako je sve moguće uz volju, trud i zalaganje. - Na ovom primjeru ljudi mogu vidjeti što mi sve možemo ako kultiviramo naše šikare - poručio je Japarić za HTV čiji prilog u cijelosti možete pogledati OVDJE.

I na kraju ne treba zaboraviti ova drvca, ponavljamo, nisu rezultat nekontrolirane sječe hrvatskih šuma. Ona su uzgajana za prodaju. Nakon što se ova stabla posijeku, druga se sade. Svake godine. A ona koja na kraju blagdana izbacite iz svojih domova recikliraju se, melju i koriste za zemlju oko novih posađenih borova, zatvarajući krug i omogućavajući nastavak prirodnog ciklusa. Ona plastična, i dalje su, ekološki gledano, puno gora opcija. A ugođaj koji stvaraju nije niti približan onome kada u toplini doma uz topli napitak i ukućane uživate u razgovoru dok se domom širi miris blagdanskog drvca, koji uz ostalo, budi sjećanja i na neke ranije blagdane i drage ljude.