Koliko ste samo puta ležali izvaljeni u svom kauču, u subotnje poslijepodne i 'skrolali' Facebookom ili Instagramom, ne biste li 'ubili vrijeme' ili saznali štogod novo o nekomu od svojih stvarnih ili samo virtualnih 'prijatelja'. Divili ste se njihovu izgledu, novim cipelama i torbicama, mjestima koja obilaze. Ne shvaćajući da je svejedno jeste li na kauču ili vrhu svijeta ako svakako 'visite' na mobitelu.
SLAVONSKI BROD - Mobiteli su nam uvijek u rukama. Gdje god
se okrenuli - na školskim hodnicima, u kafićima, dok čekamo na šalteru ili u
redu za blagajnu - posvuda stoje ljudi koji nijemo zure u svijetleće ekrane.
Konačno je stigao stručan odgovor znanstvenika na pitanje bismo li bez njih,
konkretnije bez društvenih mreža, bili sretniji.
Portal dnevnik.hr prenio je informacije iz studije nazvane „Učinci
društvenih medija na dobrobit ljudi". Prva je to temeljita studija o tome kako
društvene mreže zapravo utječu na svoje korisnike.
Koliko ste samo puta ležali izvaljeni u svom kauču, u
subotnje poslijepodne i 'skrolali' Facebookom ili Instagramom, ne biste li
'ubili vrijeme' ili saznali štogod novo o nekomu od svojih stvarnih ili samo
virtualnih 'prijatelja'. Divili ste se njihovu izgledu, novim cipelama i
torbicama, mjestima koja obilaze. Ne shvaćajući zapravo da su u svakom
trenutku, kako bi vas mogli izvijestiti o svemu tomu, i oni - online odnosno na
mreži i s mobitelom u rukama. Dakle, ne uživaju u stvarnom životu toliko koliko
te servirane i namještene fotografije sugeriraju, a ako neprestano zurimo u
mobitel, nekako je svejedno jesmo li na kauču ili vrhu svijeta.
No, vratimo se spomenutoj studiji čiji su sudionici, njih
ukupno 2844, bili podijeljeni u dvije grupe. Jedna je nastavila koristiti svoj
Facebook profil, dok ga je druga na mjesec dana deaktivirala. Kako bi bili
sigurni u iskrenost potonjih, znanstvenici su nadzirali njihove profile.
Rezultati studije u konačnici su pokazali kako je deaktivacija
osobnog profila na društvenoj mreži, očekivano, izazvala smanjenje razine
depresije i anksioznosti te povećanje osjećaja sreće i zadovoljstva životom. Ti
su ljudi više vremena provodili s prijateljima i obitelji. Jedini je negativan
učinak kod te skupine bila manja informiranost o aktualnim vijestima. No, to
baš i nije toliko loše, zar ne?
Svakako značajan sociološki eksperiment koji bi svakomu
trebao pomoći u odgovoru na pitanje - kako provoditi slobodno vrijeme i
doživljavati ono što vidimo na svojim ekranima. Polako se, uz klinike za
odvikavanje od droga i alkohola, otvaraju i one za izlječenje od ovisnosti o
društvenim mrežama. Još nije kasno da i ovakve studije utječu na promjenu
svijesti, posebice mladih ljudi s još nedovoljno formiranom ličnošću.
