SLAVONSKI BROD - „Ako je temperatura na radnom mjestu 32 stupnjeva Celzijeva, a relativna vlaga zraka 60 posto, vrijednost očitana na dijagramu iznosi 38 stupnjeva. To znači kako je na tom radnom mjestu radnik izložen toplinskom indeksu od 38 stupnjeva. U tom konkretnom primjeru znači da je potreban ekstreman oprez jer, ako nastavi raditi bez mjera zaštite, moguća je pojava grčeva, iscrpljenosti i sunčanice. Radi li radnik, usto, u kombinezonu od tkanog materijala duplog sloja, na dobivenu vrijednost dodajemo još korekciju od tri stupnja, pa se vrijednost IVGT indeksa (indeks toplinskog okruženja koji, osim temperature zraka, ubraja i druge faktore u mjerenje temperature okoline u kojoj se obavlja rad) penje na 41 Celzijev stupanj što, gledano iz tablice 2 (moguće vidjeti u galeriji fotografija), znači da se radnik nalazi u kategoriji „opasno" gdje su mogući toplinski grčevi i bez daljnjeg nastavka rada", stoji u publikaciji pod naslovom „Rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura", dostupnoj na internetu.

Posljednjih dana, zbog visokih temperatura, česta su upozorenja koja putem medija liječnici upućuju građanima. Ona, otprilike, kažu - od 11 do 17 sati ne boravite na izravnom suncu, držite se hlada, pijte puno tekućine, ne povećavajte tjelesnu aktivnost. Slične je upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo SBplus nedavno objavio OVDJE.

Nažalost, brojni slavonskobrodski radnici ne mogu birati - zima ili ljeto, minusi ili nepodnošljive vrućine - oni rade na otvorenom i izloženi su svim tim vremenskim uvjetima. Osim građevinskih radnika koje posljednjih dana možemo vidjeti na skelama, krovovima ili tijekom izgradnje novih staza i asfaltiranja cesta, u Slavonskom Brodu radi se i u ljevaonici te ostalim „Đurinim" halama u kojima su radnici, mada nisu na direktnom suncu, izloženi vrlo visokim temperaturama. Tu su i neki 'blaži' primjeri poput rada pokraj „vrelih uređaja" - peglanje, rad u pečenjarnicama i pekarnicama ili frizerskim salonima.

Lopatanje mokrog pijeska u gore se spomenutoj publikaciji karakterizira kao vrlo težak rad. Pod pretpostavkom da takav rad obavlja aklimatizirani radnik - a izmjerena vrijednost IVGT indeksa je 28,5 Celzijevaca - želi li izbjeći toplinsku bolest, radnik bi tijekom svakog sata trebao petnaest minuta raditi, a 45 minuta odmarati. Takvoj bi se raspodjeli radnog vremena nasmijali, vjerujemo, svi slavonskobrodski radnici s naših fotografija, iako bi im se teorija, zasigurno, svidjela više nego svakidašnja praksa.

Svatko od njih koji već godinama rade neke od navedenih poslova, već osjeća zdravstvene probleme koji, dakako, ovise o individualnim tjelesnim obilježjima. Uzrok problema uglavnom je umor izazvan dugotrajnim fizičkim radom na vrućini te neadekvatan unos tekućine i elektrolita koji se organizmu priskrbljuju hranom, gube znojenjem, a čiji je balans važan za funkciju mišića i živaca.

Dehidracija, prolazni toplinski umor, toplinski grčevi, nesvjestice uslijed vrućine, toplinska iscrpljenost, toplinski udar, sunčanica i promjene na koži, samo su neke od posljedica rada na direktnom suncu. Drugačija organizacija radnih smjena i praćenje uvjeta rada te njihovo prilagođavanje vremenskim prilikama, jedini su 'lijekovi' protiv njih. No, ti su 'medikamenti' nerijetko poslodavcima preskupi zbog dogovorenih rokova i ubrzane dinamike radova tijekom ljetnih mjeseci.

Realnije preporuke poslodavcima donio je Zavod za unaprjeđivanje zaštite na radu koji kaže kako radnicima treba osigurati više kraćih stanki, na primjer, na svakih 60 minuta fizičkog rada, deset do 20 minuta odmora. Valja im, usto, osigurati odgovarajući unos tekućine, a to bi bila jedna čaša rashlađene tekućine svakih 15 do 20 minuta te zaštitna sredstva od sunca za glavu i kožu.

Čitajući i istražujući o ovoj temi, zaključujemo kako su slavonskobrodski „sunčani radnici", zapravo, superjunaci. U suprotnom bismo na svakih nekoliko metara naletjeli na jednoga od njih u besvjesnom stanju. Ljudska je anatomija, kao i izdržljivost pojedinaca pri obavljanju takvih zadataka, uistinu fascinantna.