SLAVONSKI BROD - Ni danas ne znam kako i zašto, ali uvijek sam vjerovala kako se meni ništa ne može dogoditi. Stoga je rezultat preventivnog pregleda koji mi je pokazao karcinom dojke bio uistinu veliki šok na koji me ništa nije moglo pripremiti - započela je svoju priču Silvana Bernardić, koja je prije punih 12 godina oboljela od ove ozbiljne maligne bolesti.

"Preživjela sam i to je moj najveći uspjeh. Slavimo budalaštne, a ljudi, neznani heroji svaki dan preživljavaju svoje najteže bitke. Bez maski i filtera, uspravno. Zato ove fotografije i zato ova naslovnica. Otvoreno do srži. Pregledaj se, da to ne budeš sutra ti. Nemoj kupiti torbicu, nego zakaži pregled." (MMS)

Imala je tada tek 47 godina. - Ja sam po nalaze doslovce otrčala ne nadajući se ničem lošem, ali kako je sestra počela listati papire vidjela sam da piše karcinom. Po struci sam medicinska sestra i radim u bolnici. Ne znam koliko mi je to u tom trenutku bila olakotna ili otegotna okolnost, ali vidjevši tu riječ znala sam što me sve čeka. Prošla sam i radioterapiju i kemoterapiju i hormonsku terapiju. Ostala sam bez kose. Ali prošla sam kroz sve to. Sjećam se kako sam idući na kemoterapije brojala ih: jedna, druga, treća...šesta, čekajući taj završetak. Gubitak kose meni osobno i nije bio toliko traumatičan, ali sjećam se kako sam u to vrijeme, u početku bolesti imala strašnu potrebu stalno o njoj pričati - govori Silvana dodajući kako upravo u tom dijelu ženama oboljelim od raka dojke najviše može pomoći druženje s onima koji su prošli kroz ono kroz što one prolaze.

Jedno od mjesta gdje mogu pronaći takve prijatelje podrške jeste i Udruga osoba liječenih od raka dojke "Nada", a koja broji 50-ak žena, od čega njih 30 aktivnih. Sve do jedne govore o nužnosti prevencije zbog čega svake godine organiziraju u Slavonskom Brodu akciju "Dan narcisa".

- Narcis simbolizira buđenje, nadu u život, nadu u ozdravljenje. Ovo je 23. puta po redu da organiziramo akciju Dan narcisa kojom želimo skrenuti ženama pozornost na važnost ranog otkrivanja raka dojke. Jer valja znati  kako je rak dojke, ako se otkrije u onoj najranijoj fazi, kada je možda veličine tek centimetar dva i kada nije 'probio' u organizam, zapravo izlječiv u gotovo stoposto slučajeva. Zato je važno odazivati se na preventivne preglede, voditi računa o svom zdravlju - poručuje Silvana, inače predsjednica Udruge "Nada".

Godine 2006. Ministarstvo zdravstva pokrenulo je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, koji je namijenjen ženama u dobi od 50 do 70 godina života. Sve što žene, koje dobiju poziv, trebaju učiniti je otići na mamografski pregled. Sve im je besplatno, ne trebaju im uputnice, nemaju višemjesečnih ili višegodišnjih listi čekanja, a i nalaz im stiže na kućnu adresu. Iako, kada se zna da je konačni zalog naš vlastiti život, nema razloga da odaziv na ovu akciju bude stotpostotni to se nažalost ne događa. 

- Jedan od razloga što se žene ne odazivaju je i ono što sam sama mislila, a to je da se bolest događa drugima, no vjerujete da nije tako. Ona dođe iznenada, pojavi se u trenu, ostavi vas u potpunom šoku. Drugi razlog je slaba edukacija i informiranost i tu, ma koliko nam se svima ponekad nešto činilo dosadnim, mislim kako mediji moraju stalno ponavljati o tome koliko je važno preventivno obavljati preglede. Ako smo mi ovom današnjom akcijom makar jednu ženu motivirali da ode na pregled to je već velika stvar - naglasila je Silvana, dodajući kako je odaziv na preglede ipak porastao na nekih 50 do 60 posto od kada se provode ova i slične akcije. 

Mnoge žene na pregled ne odlaze i iz straha od konačnog rezultata. Boje se dijagnoze. Što je zapravo jako loše, jer samo kada znaju što im je mogu se boriti. I što je još važnije, mogu se izboriti. 

- Iz svog osobnog iskustva mislim kako je prije svega jako važno imati povjerenja u svog liječnika. Ima tu, naravno, prostora i  za nekakve alternativne metode liječenja, ali je bitno slijediti upute svoga liječnika. Bitna je naravno i podrška obitelji. Uz obitelj morate imati i prijatelje koje mnogi oboljeli steknu upravo u Udruzi. Primjerice ja sam operirana prije 12 godina, ima u Udruzi žena koje su operirane prije 20 godina i one svojim primjerom daju ženama, koje se tek suočavaju s dijagnozom, nadu kako nije sve izgubljeno. Nažalost mi smo društvo puno stereotipa, predrasuda i mnogi kada im kažete rak već vide kraj, a to nije tako. Rak je bolest kao i svaka druga kronična bolest koja se liječi. Rak ne znači jednako umiranje. Možda mi od svega najteže pada stigmatiziranost kojoj smo izložene u društvu, jer kad se razbolimo, pa i kad prođemo faze liječenja i oporavka mnogi smatraju kako više nismo sposobne normalno funkcionirati. Što nije ni blizu istine. Pa ovisno u stupnju bolesti i metodama liječenja kojima su podvrgnute neke žene rade i za vrijeme faze liječenja - naglašava Silvana ne propuštajući, tijekom našeg razgovora, niti jedan trenutak, da ponovno istakne važnost redovnih pregleda koji su jedini siguran način otkrivanja raka dojke u ranoj fazi koja znači veliku mogućnost potpunog izlječenja.

Upravo na to stalno upozoravaju i liječnici, ističući isto što i Silvana, kako se rak ne događa uvijek drugima. Možda je na tu temu najsnažnije u posljednjih nekoliko godina u regiji progovorila novinarka i spisateljica Martina Mlinarević Sopta, koja je sa 35 godina zbog maligne bolesti ostala bez dojke. Ona je 'vrisnula' o ovoj temi slikajući se za novogodišnju (2019.) naslovnicu bosanskohercegovačkog časopisa Gracija i tom prilikom, uz ostalo, poručila "pristala sam fotografirati se za novogodišnji broj kad se sumiraju najveći uspjesi u sve šljokičastim toaletama. Preživjela sam i to je moj najveći uspjeh. Slavimo budalaštine, a ljudi, neznani heroji svaki dan preživljavaju svoje najteže bitke. Bez maski i filtera, uspravno. Zato ove fotografije i zato ova naslovnica. Otvoreno do srži. Pregledaj se, da to ne budeš sutra ti. Nemoj kupiti torbicu, nego zakaži pregled. Naslovnica i iz naših licemjernosti, tabua, činjenice da karcinom još zovemo "onim najgorim”, da za oboljele odmah tražimo grobno mjesto i križamo ih u glavi, guramo na margine, za neupućenost i neobrazovanost naših ljudi kad su u pitanju bilo kakve bolesti, za razbijanje predrasuda. Naslovnica s ožiljkom za Unin (Martinina kćer) nematerijalni imetak od majke i jer sam sebi lijepa ovako. Ništa mi od mene karcinom nije uzeo, iako fizički naizgled jeste. Naprotiv, samo me nadogradio."

 Riječ stručnjaka:

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, rak dojke je najučestalije maligno oboljenje ženskog spola u svijetu od kojeg svake godine oboli 2,1 milijuna žena, a u 2018. godini ih je umrlo njih 627 000 ( 15% smrti od svih karcinoma). Važno je napomenuti da je rak dojke prvenstveno zloćudno oboljenje ženskog spola te da muškarci od njega obolijevaju u svega oko 1% slučajeva. U Hrvatskoj je 2015. godine od raka dojke oboljelo 2748 žena, a 2017. godine njih 853 je umrlo te je rak dojke i dalje najčešći uzrok smrti od raka u žena. U Brodsko-posavskoj županiji 2015. godine od raka dojke je oboljelo 88 osoba, od toga 83 žene. Tijekom 2016. godine u našoj županiji od raka dojke umrlo je 29 osoba. Sve umrle osobe su bile pripadnice ženskog spola. Od raka dojke mogu oboliti i mlađe žene, ali se najčešće javlja u dobi iznad 50 godina starosti. Najznačajniji rizični čimbenici koji se povezuju uz nastajanje raka dojke su: dob, prva menstruacija prije navršene 12-e godine života, menopauza nakon 50-e godine života, (ne)rađanja djece poslije 30. godine života, pozitivna obiteljska anamneza na tumore dojke i/ili jajnika. Nezdravi stilovi života poput pušenja cigareta, pretilosti i alkoholizma se povezuju s nastankom ove zloćudne bolesti. Najčešći simptomi raka dojke su: novonastali palpabilni čvorić, bolna i osjetljiva dojka, iscjedak iz bradavice, bolna bradavica i novonastale promjene na koži dojke. Bitno je istaknuti važnost samopregleda dojke te da se na zamijećenu neuobičajenu promjenu svaka žena pravovremeno javi svom liječniku. Takav pristup može biti važan za ranije otkrivanje maligne bolesti. Oblici liječenje raka dojke uključuju: kirurško liječenje, radioterapiju (zračenje), kemoterapiju, hormonsku terapiju i ciljano liječenje. Izbor liječenja ovisi o vrsti raka dojke, njegovoj veličini i stadiju proširenosti (metastaze) u organizmu.