SLAVONSKI BROD – Hrvatski Liječnički Zbor, Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Sekcija za zoonoze, Opća bolnica "Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod Odjel za infektologiju, pod pokroviteljstvom župana Brodsko-posavske županije Danijela Marušića, od 28. do 30. svibnja 2015. u hotel „Art" održava 82. znanstveno-stručni simpozij „Zoonoze".

U 52 godine postojanja Hrvatskog liječničkog društva za infektivne bolesti ovo je 82 znanstveno-stručni skup a u Slavonskom Brodu prvi je nakon gotovo tri desetljeća. 

Svečano i opušteno otvorenje

Nakon što je Komorni sastav Harmonikaškog orkestra „Bela pl. Panthy" izveo himnu „Lijepa naša Domovino", predsjednik Organizacijskog odbora i predsjednik HD za infektivne bolesti prof. dr. sc. Nikola Bradarić, nazočne je detaljno upoznao sa poviješću grada u kojem se skup održava te rekao razloge za održavanje simpozija i naznačio ciljeve. Nakon njega pozdravnim riječima obratili su se ravnatelj Županijskog zavoda za javno zdravstvo doc. prim. dr. sci. Ante Cvitković, predsjednik županijskog povjerenstva Hrvatske liječničke komore Ninoslav Leko, dr. med., sanacijski upravitelj Opće bolnice "Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod Tihomir Biščević, dr. med., predsjednik slavonskobrodske podružnice Hrvatskog liječničkog zbora Zvonimir Mahovne dr. med, zatim prof. dr.sci. Alemka Markotić iz Klinike za infektivne bolesti „Fran Mihaljević" Zagreb i prof. dr. sci. Sead Ahmetović, načelnik Klinike za zarazne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla. U ime grada domaćina dobrodošlicu i uspješan rad sudionicima i gostima poželio je gradonačelnik Mirko Duspara dr. med., a simpozij je otvorio župan Danijel Marušić, dr. vet.

U 52 godine postojanja Hrvatskog liječničkog društva za infektivne bolesti ovo je 82 znanstveno-stručni skup a u Slavonskom Brodu prvi je nakon gotovo tri desetljeća. O važnosti skupa, koji je sinoć, uz nazočnost organizatora i domaćina, te sudionika i gostiju, svečano otvoren govori činjenica što je Hrvatska liječnička komora dodijelila maksimalan broj bodova za slušatelje i maksimalan broj bodova za predavače čime je, ujedno, i potvrdila kako s radi o najznačajnijem skupu ove vrste u Hrvatskoj ove godine.

O razlozima održavanja skupa baš u Slavonskom Brodu prim. dr. sc. Nenad Pandak, domaćin skupa i šef Odjela za infektologiju Opće bolnice „Dr. Josip Benčević" Slavonski Brod, rekao nam je:

- Zoonoze su velika skupina bolesti koje se sa životinja prenose na ljude. Smatrali smo kako je vrijeme za organizirati u Hrvatskoj jedan veći skup na kojem bi stručnjaci različitih profila prikazali svoja iskustva, svoja saznanja i zaključke o zoonozama. U Slavonskom Brodu okupili su se liječnici humane medicine, liječnici veterinarske medicine, šumari, biolozi – i svi ćemo razgovarati o zoonozama sa svojega aspekta, da bismo na kraju mogli zaključiti kako najbolje prepoznati tu bolest, na što obratiti pozornost i kako pomoći našem pacijentu.

Prof. Bradarić: "Iz Hrvatske već postoje mnoga znanstvena dostignuća koja su objavljena u inozemnim časopisima i ta dostignuća citirana su širom svijeta u brojnim, brojnim stručnim časopisima."

Značajan doprinos hrvatskih znanstvenika

O značaju znanstvenog i stručnog bavljenja zoonozama, prije početka skupa, prof. dr. sc. Nikola Bradarić rekao nam je:

- Definitivno zoonoze su grupa bolesti o kojoj se sve više i više priča u cijelom svijetu. Recimo, nedavna epidemija ebole koja se nedavno zbivala i nažalost još uvijek se u Africi zbiva – također je zoonoza. U Hrvatskoj već dugi niz godina prisutan je veći broj stručnjaka koji sa svojih aspekata obrađuju zoonoze i razmišljaju o njima, a iz Hrvatske već postoje mnoga znanstvena dostignuća koja su objavljena u inozemnim časopisima i ta dostignuća citirana su širom svijeta u brojnim, brojnim stručnim časopisima.

Zoonoze su vrlo širok spektar bolesti i stanja kojima su uzročnici ili prijenosnici životinje. Prof. Bradarić je naglasio:

- U svijetu se spominje oko 1400 različitih uzročnika zaraznih bolesti, a u toj brojci su i različite podvarijante istih uzročnika, a od toga 61 posto čine zoonoze i upravo zoonoze su 'odgovorne' za preko dvije stotine kliničkih entiteta. Ako o zoonozama govorimo u užem smislu riječi, onda bolesnika s takvim bolestima u Hrvatskoj nema puno. No ako u to ubrojimo ptičju gripu, ljudsku gripu koju smo 2009. godine zvali svinjska, pa salmonelozu, kampilobakteriozu i tako dalje… onda tih bolesnika u Hrvatskoj ima dosta.

Zarazne bolesti veliki problem su na svjetskoj razini. One su uvijek postojale, postoje sada i uvijek će postojati, pa kako se mi infektolozi ne bavimo samo zaraznim, prenosivim bolestima, nego infektom općenito, pa zato infektolozi imaju mjesto i u hrvatskoj i u svjetskoj medicini – zaključio je prof. Bradarić.

"Suvremena medicina jest manipulativna pa se, recimo, u liječenju tumora ciljano koriste i virusi koji imaju zadaću uništiti tumorsko tkivo. Zato je nužan multidisciplinaran pristup i to se tako radi. Neki puta uspješno, neki puta s lošim posljedicama."

Izazovi suvremene znanosti

Na pitanje SBplusa o manipulacijama mikroorganizmima prof. Bradarić je odgovorio:

- Suvremena medicina jest manipulativna pa se, recimo, u liječenju tumora ciljano koriste i virusi koji imaju zadaću uništiti tumorsko tkivo. Zato je nužan multidisciplinaran pristup i to se tako radi. Neki puta uspješno, neki puta s lošim posljedicama. Nažalost stručnjaci biotehnologije ne surađuju dovoljno s medicinskim stručnjacima pa nije sigurno u što će se prometnuti, recimo, namjerno inficiranje biljaka u ratarskoj i voćarskoj proizvodnji određenim nametnicima koji napadaju druge nametnike i tako bi trebali štititi biljke, odnosno namjerno inficiranje štetnika u tlu drugim organizmima kako bi ih ovi uništavali. Još su  veći problem, rekao je dr Bradarić, antimikrobne terapije pri čemu u okolišu završavaju veće količine antibiotika, a mikroorganizmi postaju rezistentni, pa i oni uzročnici koji su patogeni i za čovjeka.

Skup koji je započeo u vrlo opuštenoj atmosferi, mogli bismo reći i na trenutke s duhovitim digresijama, nastavlja sa radom po utvrđenom programu (pdf).