SLAVONSKI BROD - Krađa identiteta bile je nešto što smo nekada gledali samo u filmova. Danas je to, nažalost, jedan od nekoliko najučestalijih načina kojom se služe internet varalice. Online prevare postale su i dio hrvatske svakdonevice a 'ulaz' u računala s namjerom ucjenjivanja i iznuđivanja novca od žrtava nešto s čime se imamo prilike sretati sve češće. Jedan od posljednjih slučajeva koji je policija evdientirala bio je onaj koji se zbio u Novoj Gradiški, a kojem smo izvijesti je onaj u kojem je prevarant 48-godišnjakinji prijetio kako će neprimjerene sadržaje s njena kompa proslijediti dalje ukoliko mu ne uplati 500 dolara.

 Kriminalci koriste društveni inženjering kako bi postigli cijeli niz ciljeva: dobivanje vaših osobnih podataka, otimanje vaših računa, krađa vašeg identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja ili uvjeriti vas da nastavite bilo koju aktivnost protiv svog interesa, kao na primjer: doznačiti novac ili dijeliti osobne podatke. Jedan jedini klik može biti dovoljan kako bi ugrozio vašu cijelu organizaciju.

Veliki dio nas još uvijek se olako odnosi prema svijetu interneta i nismo ni svjesni da koliko internet pruža mogućnosti za educiranjem i proširivanjem znanja toliko predstavlja i veliki izazov prevarantima koji nemilice koriste još uvijek dobar dio lakovjernih žrtava. Kako bi se što veći broj ljudi educirao i shvatio važnost zaštite na internetu policija je odlučila rovesti akciju podizanja svijesti o ovom fenomenu današnjice.

Tako će tijekom idućeg tjedna policijske službe svih 28 država članica Europske unije, pet država koje nisu članice Europske unije, 24 nacionalna bankovna udruženja i banke, ali i brojni drugi dionici, govoriti o načinima borbe protiv kibernetičkog kriminala.

"Ovaj paneuropski pothvat bit će pokrenut komunikacijskom kampanjom putem kanala društvenih medija i nacionalnih policijskih službi, bankovnih udruženja i financijskih ustanova.", istaknula je u priopćenju glasnogovornica PU brodsko-posavske Kata Nujić, dodavši kako je najučinkovitija obrana u ovakvim slučajevima obrazovanje potencijalnih žrtava. A žrtva može biti svatko od nas koji 'surfamo' internetom. Upravo s toga je i odlučeno da se ove godine pojača rad na podizanju svijesti u društvu o tome kako identificirati tehnike kojima se prevaranti služe, čime će biti učinjen prvi i najvažniji korak u osiguranju korisnika i njihovih financija. 

U svrhu ove kampanje izdan je i promotivni materijal na 27 jezika, a koji se nalazi i u prilogu članka. Letak uključuje informacije o sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara i kako ih izbjeći.

 Nekada smo na mail adrese dobivali poruke o oporukama dalekih neznanih rođaka koji nam ostavljaju svu svoju imovinu, samo trebamo uplatiti nešto novaca prije nego nam bogatstvo sjedne na naš račun. Bio je tu i mail s nigerijskim princem i malo je onih koji nisu dobili takav mail, ali danas je ovaj vid prevare otišao i desetke koraka dalje u odnosu na te, gotovo nespretne, početke. Rijetko tko je, naime, tada baš i vjerovao u primljene mailove, a današnji načini prevare toliko su sofisticirani da veliki broj ljudi povjeruje prevarantima koji su osmisli cijeli niz načina kako od vas izvući podatke i novac.

Jedna od njih je CEO prijevara a obuhvaća varalice koje se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni te Vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa. Tu si i prijevare s računima kada vam se obraćaju kao Vaši klijenti/dobavljači te Vas navode da platite buduće račune na drugi račun koji će vam dostaviti. Krađu identiteta smo već spomenuli kao nešto što smo prije gledali samo u filmovima, a danas i vi možete postati žrtvom varalica koje vas zovu, šalju tekstualne poruke ili e-poštu i prijevarom vas navode da podijelite s njima svoje osobne, financijske ili sigurnosne informacije. Kod krivotvorene mrežne stranice banaka koriste lažnu e-poštu banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.

Tu su i neizostavne romantične prijevare kada se prevaranti pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta. Krađa osobnih podataka najčešće se događa tako štu vaše osobne informacije prikupljaju kroz kanale društvenih medija. Tu su i investicijske prijevare i prijevare u online kupovini kada vas pokušavaju navesti da mislite kako se na tragu pametnog ulaganja ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu. Ako nasjednete ostanete bez svog uloga.

Ima još puno drugih načina na koji varalice koriste svijet interneta. Kibernetički kriminalci, kako ih nazivaju, koriste se vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti. Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije to toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - vaš novac i/ili bankovne podatke.  

Kao što je istaknuto u izvješću Internet Organised Crime Threat Assessment (IOCTA) 2018, društveni inženjering nastavlja rasti kao pokretač mnogih kibernetičkih kaznenih djela među kojima je krađa identiteta najučestaliji oblik.  Kriminalci koriste društveni inženjering kako bi postigli cijeli niz ciljeva: dobivanje vaših osobnih podataka, otimanje vaših računa, krađa vašeg identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja ili uvjeriti vas da nastavite bilo koju aktivnost protiv svog interesa, kao na primjer: doznačiti novac ili dijeliti osobne podatke. Jedan jedini klik može biti dovoljan kako bi ugrozio vašu cijelu organizaciju.

O tome kako ostati zaštićen više možete pročitati na mrežnoj stranici posvećenoj kibernetičkom kriminalu.

"Europski mjesec kibernetičke sigurnosti (ECMS) je EU kampanja o podizanju svijesti koja potiče kibernetičku sigurnost među građanima i organizacijama, ističući jednostavne korake koji se mogu poduzeti radi zaštite vlastitih osobnih, financijskih i poslovnih podataka.", poručuju iz MUP-a. I treba ih poslušati. Jer internet jeste beskrajan prostor s mnoštvom prilika za usvajanje novih znanja i širenjem vidika, ali ne treba zaboraviti da nosi sobom i onu ružnu stranu te se u mreži 'prozora' na računalu treba mudro odlučiti koji otvoriti. Pri tome ne zaboravite da ni u stvarnom svijetu ne biste zakucali baš na svaka vrata pokraj kojih prođete.

Ukoliko Vam se ipak dogodi da postanete žrtvom prevare nemojte dvojiti nego sve prijavite policiji.

PDF Dokument

KAKO PREPOZNATI PRIJEVARU NA INTERNETU.pdf