S obzirom na itekako vidljiv pad svih komponenata financijske pismenosti među hrvatskim srednjoškolcima - financijskog znanja, financijskog ponašanja i odnosa prema novcu - današnju edukaciju s pravom možemo označiti kao iznimno korisnu.
SLAVONSKI BROD - HGK - Županijska komora Slavonski Brod u suradnji s Brodsko-posavskom županijom i HGK - Odjelom za financijske institucije i makroekonomske analize, organizirala je danas edukaciju za srednjoškolce o financijskoj pismenosti.
Financijski pismen građanin će donositi dobre financijske odluke koje će se, u konačnici, odraziti na njega kao pojedinca, na njegovu obitelj, a potom i na samo društvo. (Anica Vukašinović, pročelnica BPŽ)
Uvodno je izlaganje naslova 'Značaj financijske pismenosti za mlade' održala Vanja Dominović (HGK), dok je Ivana Pinjotić iz Hrvatske poštanske banke govorila o 'Bankarstvu i upravljanju osobnim financijama'. Marijana Đuranec iz Merkur osiguranja bavila se temom 'Uloge i značaja osiguranja', a Mladen Miler iz OTP Investa 'Investicijskim fondovima'.
Vanja Dominović
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
- Financijska pismenost je sveukupnost znanja, informacija, vještina i stavova prema potrošnji i novcu koji su nam potrebni za donošenje informiranih financijskih odluka. Zato na edukacijama uvijek ističemo kako je potrebno dobro se informirati prije donošenja svake financijske odluke i prikupiti relevantne podatke. To je tema koja je na svjetskoj razini prepoznata kao važna, tako da već 12 godina u ožujku obilježavamo Svjetski tjedan novca koji organizira europska Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj. Kroz te aktivnosti obuhvaćeno je 60 milijuna djece i mladih u više od 170 država svijeta. Hrvatska je također od 2015. godine uključena u njih. HGK je dio toga i tijekom cijele godine organiziramo različite edukativno-informativne aktivnosti poput današnje. - kazala je Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore.
Koji su sve izazovi s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu, a mogu imati značaj/utjecaj/posljedice na naše osobne financije i financijsku sigurnost, koja je razlika između tekućeg i žiro računa, koja je svrha i značaj osiguranja, što su investicijski fondovi te zašto je važno voditi brigu o štednji - samo su neka od pitanja na koja su mladi slavonskobrodski srednjoškolci danas dobili odgovore. Mada njima neke sintagme zvuče poput 'znanstvene fanstastike', dobri govornici uspjeli su im prenijeti znanje.
Mladen Miler
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
- Investicijski fondovi imaju daleko više pluseva nego minusa. Oni su zakonski regulirani kroz aktivnosti Hanfe. Sigurnost ulaganja u investicijske fondove je na najvišoj mogućoj razini. Oni omogućavaju disperziju štednje na više vrijednosnih papira, na više različitih modela investiranja i velikom diversifikacijom se postiže, u pravilu, bolji prinos, pogotovo na dulji rok - ako na to gledamo kao na dugoročnu štednju. U investicijske se fondove može ulaziti već s 15 eura mjesečno, zadavanjem trajnog naloga. To može biti dobra priča upravo za naše mlade ljude koji su na početku svog radnog vijeka. Kroz duže vrijeme mogu ostvariti onaj svima željeni cilj ugodnije mirovine. - poručio je Mladen Miler.
Upravo je Hanfa prije dvije godine provela anketno ispitivanje srednjoškolaca koje je pokazalo kako je kod hrvatskih učenika došlo do pada u znanju iz područja financijske pismenosti u odnosu na 2021. Ipak, višu su razinu znanja mladi iskazali u odgovorima koji određuju njihovo financijsko ponašanje, a posebno je to vidljivo kod njihovog odnosa prema kupnji, u praćenju te usporedbi cijena i razmatranju kupnje. Anketni je upitnik tada ispunilo više od 900 učenika iz svih dijelova Hrvatske, prosječne dobi od 17 godina. Takva istraživanja dobar su putokaz onima koji se bave edukacijama poput današnje.
Anica Vukašinović
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
- Financijski pismen građanin će donositi dobre financijske odluke koje će se, u konačnici, odraziti na njega kao pojedinca, na njegovu obitelj, a potom i na samo društvo. U Hrvatskoj se financijsko obrazovanje treba uvesti na svim razinama. Ono što se danas provodi jest međupredmet Poduzetništvo u čijem je sadržaju i domena ekonomske te financijske pismenosti. Potrebno je tu još dossta materijala, suradnje dionika, edukacije naših nastavnika. Bitno je naglasiti, pritom, važnost međunarodnih organizacija. Prije svega, Svjetske banke, Europske komisije,... koje su provele niz istraživanja, poput PISA istraživanja svake tri godine (od 1997. godine) kojim se procjenjuju postignuća 15-godišnjaka u čitalačkoj, prirodoslovnoj i matematičkoj pismenosti. Takvi rezultati doprinose jačanju svijesti o potrebi financijskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj te njegovog sustavnog praćenja. - zaključila je Anica Vukašinović, županijska pročelnica za obrazovanje.
Od svega nabrojanog, mladi ponajmanje razmišljaju o osiguranju. Nasreću, u srednjoškolskoj ih dobi uglavnom ne more egzistencijalne brige niti budućnost i obveze odraslih doživljavaju tako bliskima. Ipak, danas su imali priliku saznati više i o tomu.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
- Osiguranje je jedna od opcija štedne komponente, ali i onoga na što ljudi često zaboravljaju. Klimatske promjene i sve što se događa ugrožavaju imovinu za koju rade cijeli život. Ako ona nije osigurana, nitko vam neće nadoknaditi takvu štetu. Odnosno, svi koji nemaju osiguranje, jako dugo čekaju obnovu i pomoć. Osim toga, važno je zdravstveno osiguranje. Vidimo da je državni zdravstveni sustav na koljenima. Tu su i putovanja gdje su također bitna putna zdravstvena osiguranja. Sve navedeno su nekakvi minimumi koje treba prezentirati mladima u okviru financijske pismenosti. Kod nas je osiguranje još u povojima. Sve kreće od autoodgovornosti jer svi moraju imati takvo osiguranje. Imovinsko osiguranje, osiguranje od nezgode i životno osiguranje ipak su u porastu jer su ljudi sve svjesniji te potrebe. Postoje i opcije investicijskog ulaganja koje ide uz štednu komponentu. Ne valja sva jaja staviti u istu košaru pa su poželjne različite vrste ulaganja. - kazala je Marijana Đuranec, direktorica Službe upravljanja rizicima Merkur osiguranja.
Antun Kopić
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Hrvatska gospodarska komora kao dionik Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti kontinuirano provodi ovakve edukativno-informativne aktivnosti u suradnji sa svojim članicama, a u cilju unaprjeđenja financijskih znanja građana, posebice mladih. Povratne su informacije o njihovoj potrebi više nego dobre.
- Ova tema za nas je posebno bitna u ovoj dobi kad uskoro počinjemo raditi i kad trebamo znati kako se odjednom ponašati s većim prihodima odnosno plaćom. Zanimljivo je čuti gdje možemo ulagati novce i na što ih trebamo/možemo trošiti u što bolje svrhe. Znam dosta o ovoj temi, ali edukacije su uvijek korisne jer čujemo i puno toga što ne znamo. Svoj novac, zasad, i dalje stavljam u kasicu-prasicu ili kod mame. Imam i svoj bankovni račun za određene uplate. - otkrio nam je Antun Kopić iz 4.c razreda Tehničke škole u Slavonskom Brodu, smjer - tehničar za mehatroniku, potvrdivši još jednom kako će korist današnje edukacije biti višestruka.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
