Danas je u Slavonskom Brodu održan poslovni susret Strukovne grupe metaloprerađivačke industrije ŽK Slavonski Brod i ŽK Požega s poduzetnicima iz Srbije.
SLAVONSKI BROD - Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Slavonski Brod, u suradnji s Privrednom komorom Srbije, predstavništvom HGK u Beogradu, Sveučilištem u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskom županijom, organizirala je danas poslovne susrete članova Strukovne grupe metaloprerađivačke industrije. Za susret je pripremljen i zanimljiv katalog u kojemu su predstavljene brodsko-posavske tvrtke iz te grane gospodarstva.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Susreti su održani u Slavonskom Brodu, u Mesićevoj ulici, gdje se nalazi prostor Županijske komore. Poduzetnici iz Srbije iz djelatnosti metaloprerađivačke industrije predstavili su svoje poslovanje, predstavnici Privredne komore Srbije mogućnost ulaganja i osnovne makroekonomske pokazatelje u Republici Srbiji, predstavnici Centra za razvoj Brodsko-posavske županije analizu stanja u poduzetničkim zonama na području Brodsko-posavske županije i djelatnici HGK – Županijske komore Slavonski Brod gore spomenuti katalog članica Strukovne grupe metaloprerađivačke industrije HGK – Županijske komore Slavonski Brod i HGK – Županijske komore Požega.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
- Drago mi je da smo domaćin poslovnih susreta ove vrste. Tvrtke u Brodsko-posavskoj županiji želimo približiti i upoznati sa sličnim tvrtkama u Republici Srbiji. Oni imaju jeftiniju radnu snagu, a mi lakši pristup tržištu Europske unije. Danas stavljamo naglasak na suradnju i transport roba i dobara preko granice cestovnim putem. Opcije za našu županiju su također prijevoz željeznicom i rijekom Savom. Zbog toga smo dobra prilika i preporučljivi za suradnju tvrtkama iz Srbije. - poručio je Ivan Ćosić, predsjednik Gospodarskog vijeća Županijske komore Slavonski Brod
Predstavnici komore iz susjedne nam zemlje objeručke priihvačaju suradnju.
Duga čekanja na graničnim prijelazima - veliki problem i izazov za robnu razmjenu
- Inicijativa HGK - Županijske komore Slavonski Brod je divna. Danas povezujemo metaloprerađivački sektor Srbije i Hrvatske. Važno je da kao dvije komore radimo na skraćivanju lanaca opskrbe. Kroz COVID smo imali geostrateške promjene pa nesretni rat u Ukrajini… iz čega smo naučili lekciju da smo upućeni jedni na druge te da trebamo supstituirati naše uvoze i intenzivirati suradnju. Čak 4.500 kompanija iz Srbije surađuje s hrvatskim kompanijama.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Robna razmjena između Hrvatske i Srbije je oko dvije milijarde. Suradnja je sve sadržajnija. Ono što nam još treba su zajednički nastup na trećim tržištima, zajedničko učešće na tenderima u regiji,… Ovo je mali prostor, ekonomije su male, važno je udruživanje. Dvije trećine srpskog izvoza ili 18 milijardi eura u 2023. godini, ide u Europsku uniju. Srpske kompanije poštuju europske standarde. No, veliki je problem pretjerano zadržavanje na granicama. Prosječno je čekanje deset sati, a imali smo i crni četvrtak/petak kad su teretna vozila čekala i do 36 sati. Moramo pod hitno raditi na tomu. - kazao je Aleksandar Radovanović iz Privredne komore Srbije koji vodi Centar za regionalnu suradnju.
Brojke vezane za čekanja na granicama naprosto zaprepašćuju. Čak 26 milijuna sati godišnje čeka se na granicama između zapadnog Balkana i Europske unije. S direktnim i indirektnim troškovima jedan sat čekanja košta 30 eura, čime cifra sredstava 'bačenih u vjetar' raste na oko milijardu eura (nepotrebnih) gubitaka.
- Dvije komore prepoznale su interes za revitalizacijom željezničke pruge prema Europi i Bliskom Istoku. Putnici i robe moraju do destinacije dolaziti brže. Danas na tomu radimo na županijskom nivou. - dodao je Radovanović.
Slavonskom Brodu predstavile se velike i uspješne kompanije iz Srbije
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Da se u obje komore osjećaju kao 'domaći' te da i jedna i druga rade na dobrobit razvoja gospodarstva, potvrdili su i predstavnici uspješnih kompanija koji su sudjelovali na današnjim susretima i imali se priliku predstaviti u najboljem svjetlu.
- Osnovna djelatnost nam je vruće pocinčavanje čeličnih konstrukcija postupkom potapanja. Dio smo slovenske Maksim Grupe sa sjedištem u Celju i najveći smo pogon za taj posao u jugoistočnoj Europi. Godine 2010. smo bili najveća investicija u našoj regiji, s oko 22 milijuna eura. Zapošljavamo više od 110 ljudi. Jedinstvenim nas čini dimenzija našeg cink-kotla. Veličina komada koji možemo pocinčavati je radne dužine 13.750 mm, širine 1.700 mm, a visine odnosno dubine 3.200 mm, dok težina pojedinačnog komada može biti do deset tona. Surađujemo s nekoliko slavonskobrodskih firmi. Došli smo pokazati što možemo, prezentirati se i sklopiti nove poslove. - pojasnio je Dejan Dejanović, predstavnik Metal-Cinkare iz Inđije.
U 21 zoni na području županije djeluje 260 poduzeća i radi 7200 ljudi
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Jedan od današnjih predavača bio je i čelnik Centra za razvoj Brodsko-posavske županije koji je predstavio provedenu analizu te otkrio kakvo je trenutno stanje u brodsko-posavskim gospodarskim zonama.
- Na našem području registrirano je 35 poduzetničkih zona, od čega je 21 aktivna. Dugogodišnja tradicija u prerađivačkoj industriji daje dobar potencijal za daljnji razvoj gospodarstva, a drugi je bitan čimbenik geostrateški položaj Brodsko-posavske županije. Zone su podijeljene u četiri kategorije - mikro, male, srednje i velike. Na području županije su tri velike zone, dakle, one preko sto hektara. U Slavonskom Brodu, Novoj Gradiški i na području općine Gornja Vrba. U 21 zoni djeluje oko 260 poduzeća u kojima radi više od 7200 ljudi. Ukupan broj radnika koji rade u prerađivačkom i građevinskom sektoru te logistici je oko 21 tisuća pa to znači da je njih gotovo 30 posto zaposleno upravo u zonama Brodsko-posavske županije. - kazao je direktor CTR-a, Damir Mirković.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Nadležni odjeli županijske Uprave prate brojke i podržavaju komunikaciju između dvije zemlje. Ističu kako je posljednjih godina bila posebno ključna zbog kriznih situacija.
Županijska Uprava i Sveučilište - partneri u razvoju gospodarstva
- Gospodarstvo Brodsko-posavske županije je u 2022. godini završilo poslovanje s konsolidiranom dobiti od 860 milijuna kuna. To je rezultat koji ćemo vrlo brzo povećati, što će biti vidljivo kad dobijemo brojke za 2023. Promatramo li Hrvatsku i Srbiju - posebice nakon pandemije koronavirusa - došlo je do značajnog povećanja robne razmjene. Podatak za 2023. godinu pokazuje da se promet između Republike Srbije i Brodsko-posavske županije povećao za četiri puta. Došli smo do velikih 60 milijuna eura robne razmjene. U tomu je prilika zajedničkog povezivanja, korištenja proizvodnog potencijala, rješavanja zajedničke problematike za unapređenje poslovanja poduzetnika s obje strane. - zaključio je županijski pročelnik Željko Burazović.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Slavonski Brod kao (nekadašnje) središte metaloprerađivačke industrije želi i obrazovni sustav kao podršku u izgradnji budućih struktura na kojima će počivati gospodarstvo. No, učenje ide u oba smjera.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
- Moramo pokazati suradnju akademske zajednice u Hrvatskoj s onom u Republici Hrvatskoj pa će i to možda druge grane potaknuti na suradnju. Svima je cilj dobrobit obitelji, sugrađana i zajednice. To je smisao. Pomoći sebi, a onda i drugima. Ako su bogate zemlje u našem okruženju, onda smo i mi bogatiji i obratno. - kazao je rektor slavonskobrodskog Sveučilišta, Ivan Samardžić.
Stoga su, uz sve ranije navedeno, predstavnici Privredne komore Srbije i poduzeća s prostora Srbije održali danas sastanak s predstavnicima Brodsko-posavske županije te Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu. Jasno je, dakle, kako je zajednički cilj svih današnjih susreta unaprijediti poslovnu suradnju, razmjenu iskustava i stvaranje novih poslovnih prilika između hrvatskih i srpskih poduzeća u metaloprerađivačkom sektoru.
Strukovna grupa metaloprerađivačke industrije HGK - Županijske komore Slavonski Brod i HGK - Županijske komore Požega, osnovana je 21. rujna 2023. godine. Članice su se udružile radi promicanja, zaštite i usklađivanja interesa, boljeg tržišnog pozicioniranja, unapređivanja rada i stručnih znanja te razvoja djelatnosti.
