U Brodsko-posavskoj županiji pšenica je zasijana na oko 16 tisuća hektara. Iako se, najčešće zbog vremenskih uvjeta i isplativosti, poljoprivrednici znaju odlučiti i za druge kulture poput soje ili suncokreta, iskustvo je pokazalo da se pšenici uvijek vraćaju.
DONJA BEBRINA - Visoki prinosi i cijene koje su daleko ispod europskog prosjeka. Tako se, ukratko, može sažeti ovogodišnja žetva. Na pitanje kakva je bila, Pavo Blaževac iz Donje Bebrine odgovara. - Sve je bilo dobro dok nije pala kiša, sad čekamo kupce i bolju cijenu. - Pšenicu srećom ima gdje skladištiti, a to mu omogućava da može kalkulirati i čekati povoljniji trenutak za prodaju što znači i veću otkupnu cijenu. Na ovaj način, riješio je problem za koji brojni poljoprivrednici u Hrvatskoj još nemaju rješenje pa su prisiljeni prodati odmah, iako je nakon žetve cijena najčešće najnepovoljnija.
Franciska Kohon Ratković / PlusPortal
Na OPG-u obitelji Blaževac imaju jednu brigu manje, a da su primjer dobre prakse, pametnog i dugoročnog razmišljanja, potvrđuje i struka.
Željko Kucjenić, voditelj Područne službe za stručnu podršku - područne jedinice Slavonski Brod također upozorava kako je, što se ratarske proizvodnje tiče, jedini izlaz ići u izgradnju novih skladišnih kapaciteta.
Franciska Kohon Ratković / PlusPortal
- Iz iskustva svi poljoprivrednici znaju da je najlošija opcija prodati robu odmah s njive, tada su cijene najniže. Oni koji imaju skladišne kapacitete već za mjesec dana mogu dobiti veću cijenu za svoj proizvod, a u jesenskom ili zimskom dijelu godine, još više. - Preporuka je zato graditi silose i druge skladišne kapacitete.
U suprotnom, slijedi veliko razočaranje jer rekordni prinosi mogu značiti i zasićenje tržišta i tako dodatno 'rušiti' cijenu. Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Tugomir Majdak, istaknuo je kako je pšenica ove godine zasijana na 160 tisuća hektara, a očekuju se prinosi veći od prošlogodišnjih koji su bili na razini od 6,7 tona po hektaru.
Međutim, iz Hrvatske poljoprivredne komore stiže upozorenje. I to ne samo zbog niskih otkupnih cijena. Predsjednik Željko Mihelić zbog trenutačnog stanja u poljoprivredi proteklog je tjedna najavio svoj odlazak s mjesta čelnog čovjeka krovnog udruženja hrvatskih poljoprivrednika. - Moramo imati hrabrosti pogledati se u ogledalo i priznati si surovu istinu: proizvodnja žitarica na ovako usitnjenim površinama i rascjepkanim parcelama u Hrvatskoj jednostavno nije, niti može biti, isplativa na globalnom tržištu. Hrvatska proizvodi pšenicu na oko 160 tisuća hektara. Samo susjedna Vojvodina je proizvodi na preko 300 tisuća hektara. A Mađarska pšenicom pokriva preko milijun hektara. - istaknuo je Mihelić te nadodao kako je otkupna cijena od 150 eura po toni u Hrvatskoj sramotna, posebno kada se u obzir uzme trošak proizvodnje po hektaru koji raste i do 1.500 eura.
Franciska Kohon Ratković / PlusPortal
Je li uopće isplativo proizvoditi? Odgovor će očito svaki poljoprivrednik dati za sebe, jer da je uistinu toliko financijski neisplativo, teško bi bilo racionalno objasniti zašto se proizvođači i dalje 'drže' pšenice.
