SLAVONSKI BROD – Ovogodišnja žetva pšenice je pri kraju. Procjenjuje se kako je ove krušarice na njivama ostalo još oko deset posto. Nepovoljne vremenske okolnosti ovu najznačajniju ratarsku kulturu pratile su od svibnja kada je klasala, preko ostalih feno faza, sve do samog zrenja i skidanja uroda.

Ivan Sever iz Kooperacije tvrtke Granolio u Beravcima, ističe kako je, unatoč promjenljivom vremenu, od ugovorenih 500 hektara, ovršen urod s oko 90 posto ugovorenih površina:

- Prinos pšenice, ovisno o smještaju površina različit je i kreće se od dvije dvije i pol do pet i pol tona po hektaru. Hektolitarska težina se krće od 68 do 82 odnosno oko 77 prosječno. Ima dosta primjesa, ali kvaliteta samoga zrna, odnosno sadržaj proteina i glutena je zadovoljavajući. Na prinos su negativno utjecale kiše koje su za posljedicu imale pojavu bolesti na pšenici, osobito 'žitne hrđe' čija priroda je takva da tko nije, kad je trebalo, u dva dana napravio zaštitu, kasnije ju nije imalo smisla ni efekta raditi – zaključio je Sever.

Josip Zmaić iz Starih Perkovaca o ovogodišnjoj žetvi i urodu pšenice kaže:

- Između dvije kiše nađe se sat ili dva kada je pšenica dovoljno prosušena i ovrši se koliko se stigne – od Boga se otet ne može, ali treba pratiti situaciju, pa kako u cijelom proizvodnom ciklusu, tako i u vršidbi, sve što se može odraditi u pravo vrijeme.

Zmaić, kao i mnogi drugi proizvođači, pšenicu, zbog cijene kojom u ovom trenutku nisu zadovoljni, neće odmah prodavati, već ju samo uslužno smještaju na čuvanje u silose dok ne ocijene kako je pravi trenutak za njenu prodaju.

Hrvatsko je tržište unutarnje tržište EU

Na novinarsko pitanje hoće li Vlada na neki način onemogućiti izvoz pšenice iz Hrvatske ako se utvrdi da je neće biti dovoljno ove godine za domaće potrebe, u petak, odgovorio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina:

- Nećemo imati ni proizvodnju kao prošle godine, kada smo proizveli dvostruko više pšenice od domaćih potreba – kazao je Jakovina.

Obzirom na očekivanja državnih intervencija proizvođača, Jakovina je naglasio kako se,"moramo naviknuti da živimo na otvorenom tržištu":

- Hrvatsko je tržište unutarnje tržište EU-a i više ne možemo administrativnim zabranama uvoza ili izvoza, ili dodatnim potporama, rješavati svoje probleme – kazao je Jakovina te je istaknuo potrebu kvalitetnije regionalizacije proizvodnje, kod žitarica potrebu izbora najboljeg sortimenta, primjenu najnovijih znanja i tehnologija, dobru zaštitu usjeva:

- S tim ne bismo trebali imati nizak prosječan prinos u klimatski lošoj godini kao što je ova, koja ipak neće biti katastrofalna – izjavio je Jakovina.