SLAVONSKI BROD / NOVA GRADIŠKA - Nakon riže, pšenice i kukuruza, banana je četvrta biljka u svijetu prema upotrebi za prehranu. Zbog načina uzgoja na plantažama najvećih današnjih proizvođača – Indije, Brazila i Kine – zabrinuti ekolozi, trgovci ali i potrošači, dovode u pitanje budućnost ove prehrambeno i nutritivno vrlo vrijedne namirnice. U pitanju su i gospodarstva država kojma su banane glavnina izvoza (Ekvador i Kostarika).Samo u rodu Musa, a postoji i drugi rod – Ensete, više je od pedeset različitih vrsta banana, jestivih i nejestivih, manje ili više ukusnih, te mnoštvo sorti i hibrida. 

Vrijednost uvoza preko 50 milijuna dolara

Od sveg voća kojeg Hrvatska godišnje uvozi u vrijednosti preko 200 milijuna dolara, a četvrtina otpada samo na banane. I jasno – nikada ih neće izvoziti jer banana, porijeklom iz jugoistočne Azije, kao tropska biljka, osim nekih vrsta, ne podnosi mrazeve pa se njenim uzgojem, i to gotovo isključivo u hortikulturnom smislu, bave svi koji ju imaju u svojim dvorištima ili na balkonima. Neke vrste, ovisno o debljini stabla, nezaštićene mogu podnijeti temperature do šest stupnjeva ispod nule, ali im već pri 'laganom' minusu stradaju listovi koji mogu narasti i do tri metra u duljinu i metar u širinu.

Banane u Slavonskom brodu i okolici

Nije rijetkost vidjeti rod na bananama u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Bude ga i na onima u Slavonskom Brodu, njegovoj okolici, sve do Gradiške. No, kako bi stabla ojačala i dala rod, koji u početku izgleda kao mladi kukuruz na stabljici, a i miris lista banane i ovojnice cvata podsjeća na miris karakterističan za ovojnice 'pečenjaka' – biljke u kasnu jesen treba ili izvaditi iz tla pa smjestiti u zaštićen, ali hladniji prostor, ili ih zaštiti 'na lisu mjesta'. To se čini tako da se stablo banane prikrati na visinu koju možemo omotati slamom i mrežicom. Također je dobro tlo oko debla zaštititi slamom, suhim lišćem ili debljim slojem malča od grančica. Kad prođe opasnost od mrazeva, iznose se iz zaštićenog prostora i presađuju na otvoreno, odnosno, one koje su vani prezimile, oslobađaju se zaštite.

Na fotografijama su banane koje već dvadeset godina uzgaja Mario Galović u Brodskom Varošu, Kata Stanić na Jelasu i autor članka u Slavonskom Brodu, te Stjepan Arić u Novoj Gradiški.

Galović kaže: 

- Kod mene U Varošu ima svega, od kivija, šipka, mandarina, naranača do banana koje su počele rađati prije pet godina… sad dolaze svi gledati kako banane imaju ploda.