Kompostana u Slavonskom Brodu će biti poluotovorenog tipa, slično kao u Koprivnici, a biootpad se neće odlagati na otvorenom kao na Markuševcu u Zagrebu, što će spriječiti utjecaj kiše i drugih oborina na proces biološke obrade.
SLAVONSKI BROD - Jedan od najpoznatijih hrvatskih stručnjaka za gospodarenje otpadom, dr.sc. Viktor Simončić, nedavno je u svojoj kolumni donio podatak kako Njemačka ima oko 2.600 kompostana, a Švicarska 350 kompostana, odnosno postrojenja za obradu komunalnog biootpada. Nadalje, Simončić je u istom tekstu napomenuo kako bi Hrvatska, s obzirom na broj stanovnika, trebala imati oko 130 kompostana, dok ih trenutno imamo samo 13.
Posljednjih godina su napravljene kompostane u Bjelovaru, Đurđevcu, Koprivnici, Požegi, Prelogu, Varaždinu itd. Svaka od navedenih kompostana je specifična s obzirom na količinu biootpada koju obradi tijekom jedne godine, pa tako primjerice Koprivnica obradi oko 9.000 tona biootpada, a Đurđevac oko 2.000 tona.
Koprivnica je posebna i po tome što je još od 2011. imala posebnu plohu za komposište na koji je odlagala biootpad, pa je 2021. godine uspjela na istoj lokaciji izgraditi halu i moderno postrojenje za proizvodnju komposta od prikupljenog biootpada. Za projekt vrijedan 14,3 milijuna kuna Koprivnica je dobila 4,5 milijuna kuna EU sredstava iz Kohezijskog fonda.
Komposište u Koprivnici. Foto: koprivnica.hr
Gradsko vijeće 2017. jednoglasno usvojilo plan izgradnje kompostane na Vijušu u Slavonskom Brodu
Na sjednici Gradskog vijeća Grada Slavonskog Broda održanoj 18. prosinca 2017. jednoglasno je usvojen prijedlog Plana gospodarenja otpadom grada Slavonskog Broda za razdoblje od 2017.–2022. koji je izradila tvrtka Uniprojekt Terra d.o.o. iz Zagreba. U navedenom dokumentu stoji kako se "predviđa smještaj kompostane na lokaciji Vijuš Jug uz buduće sanirano i zatvoreno odlagalište otpada".
Krajem 2023. godine TD Komunalac d.o.o. Slavonski Brod objavio je javni natječaj za izgradnju kompostane na Vijušu. Riječ je o prvoj fazi realizacije projekta izgradnje i opremanja, jer natječaj podrazumijeva izvođenje radova niskogradnje, vodoopskrbe i odvodnje, uz građevinsko-obrtničke, elektro radove i radove dubinskog temeljenja. Oprema za kompostanu biti će nabavljena u drugoj fazi realizacije projekta. Cjelokupan projekt procijenjen je na 3,18 milijuna eura, a Komunalcu je dodijeljeno 1,58 milijuna eura bespovratnih sredstava putem programa NextGenerationEU.
U svibnja 2024. otvorene su tri pristigle ponude na natječaj za izgradnju kompostane u Slav. Brodu, a najnižu cijenu je ponudila tvrtka HSB-gradnja d.o.o. iz Slav. Broda (1,80 milijuna eura, plus PDV ili 2,24 milijuna eura sa PDV-om). Svoju ponudu je još dostavila tvrtka Gradnja-slavonska d.o.o. iz Slav. Broda (2,05 milijuna eura, bez PDV-a) te tvrtka Hidroing d.o.o. iz Varaždina (2,17 milijuna eura, bez PDV-a). Nakon provjere valjanosti pristiglih ponuda naručitelj će odabrati najpovoljnijeg ponuditelja.
Trenutno je u tijeku i natječaj slavonskobrodskog Komunalca za nabavu opreme za kompostanu, opreme za pakiranje komposta, mobilne opreme za kompostanu i specijaliziranog softverskog rješenje i opreme. Natječaj je vrijedan 801 tisuću eura, bez PDV-a.
Kompost iz kompostane u Koprivnici. Foto: koprivnica.hr
Kompostana će doprinijeti smanjenju onečišćenja i emisije CO2
Prema projektnoj dokumentaciji, u Slav. Brodu je predviđena izgradnja i opremanje postrojenja za obradu biootpada, površine 1.035 m2 s kapacitetom obrade 5.400 tona biorazgradivog otpada godišnje, koji bi u suprotnom bio odbačen ili obrađen na način koji je manje prihvatljiv za okoliš.
Kompostana će biti smješten južno od ulice Stanka Vraza u blizini gradske deponije i pored uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Budući objekt kompostane je planiran na lokaciji udaljenoj oko 520 metara od prvih kuća smještenih južno od Vrazove ulice te oko 1.300 metara od gradskog kupališta "Poloj". Ta će kompostana biti puno dalje smještena nego što je primjerice kompostana u Koprivnici koja se nalazi 100-ak metara od prvih obiteljskih kuća u naselju Hrašćine.
Kompostana u Slavonskom Brodu će biti poluotovorenog tipa, slično kao u Koprivnici, a biootpad se neće odlagati na otvorenom kao primjerice na Markuševcu u Zagrebu što će spriječiti utjecaj kiše i drugih oborina na proces biološke obrade.
U kompostani će biti obrađen biootpad koji odvoje Brođani, ali i samo gradsko komunalno poduzeće jer se značajna količina biootpada stvara i na javnim gradskim površinama (lišće, pokošena trava, granje...).
Riječ je o važnom projektu za Grad Slavonski Brod i za Komunalac jer izgradnjom kompostane više neće biti dugotrajnog deponiranja biootpada na privremenoj plohi na Odlagalištu "Vijuš" već će on biti pretvoren u kompost. Na taj način će se znatno smanjiti mogućnost pojave neugodnih mirisa jer se proces kompostoranja skraćuje sa 180 dana na samo 60 dana. A kompost ne smrdi.
Dobiveni kompost, ovisno o kvaliteti, koristit će se za prodaju ili uporabu na javnim gradskim površinama, prikladnoj poljoprivrednoj proizvodnji, uzgoju poljoprivrednih kultura za proizvodnju energenata biološkog porijekla ili sanacije degradiranog terena.
Nacrt kompostane u Slavonskom Brodu. Foto: Komunalac
Opis kompostane
Sam objekt je prizemnog tipa, širok je 20,33 metra (+5,00 m nadstrešnica) i dužine 78,30 metara. Najveća visina objekta je 9,30 metara. Na platou projektirane kompostane predviđaju se dva kontejnera gabaritnih dimenzija svaki 6,05 x 3,0 metra. Ukupna visina tipskog kontejenera od uređenog terena iznosi 2,80 metara. Prvi kontejner je zamišljen kao garderobno-sanitarni dok je drugi zamišljen kao laboratorijski.
Temeljem osnovnih pravila kompostiranja, predviđeno je da se u sustavu građevine uspostave sljedeće funkcionalno-operativne cjeline: ulazno-izlazna zona s vagom (ulaz u zonu „Vijuš“), ploha za pripremu otpada, ploha za pripremu drvenog otpada-sječke, ploha za biostabilizaciju i kompostiranje, ploha za naknadno postupanje-skladištenje, unutarnje prometnice i parkiralište, zelene površine. Cijela građevina biti će ograđena ogradom, a zelene površine zasijane travom.
Uzduž obiju strana i iza građevine posaditi će se drveće, koje će spriječavati širenje prašine te doprinijeti skladnijem izgledu cjele građevine. Sama građevina imati će vanjsko osvjetljenje koje će se prvenstveno montirati na nadstrešnicu i na taj način osvijetljavati cijelu građevinu.
Tehnološki proces obrade biorazgradivog otpada (kompostiranje) - ekološke, ekonomske i socijalne prednosti
Proces se odnosi na bitno usavršeni tehnološki postupak kojim se postiže skraćenje proizvodnje komposta sa šest na dva mjeseca, a povećava se kvaliteta dobivenog eko komposta koji, obogaćen fosfatom obogaćuje plodnost zemlje i omogućuje proizvodnju zdrave hrane.
To omogućuje brzu i intenzivnu bioreakciju proizvodnje eko komposta u kontroliranim uvjetima u natkrivenim i prozračivanim prostorima u kojima se odvija brzo zrenje kompostne mase koja se grije bioaktiventima do temperature od 70 °C, kada se prevrtanjem vrši pothlađivanje i dozrijevanje biomase u vremenu od šest tjedana, a dva tjedna ostaje za sazrijevanje, pothlađivanje, prosijavanje, čišćenje i pakiranje eko komposta.
U projektnoj dokumentaciji za izgradnju kompostane u Slav. Brodu stoji kako takav postupak bioreaktorskog kompostiranja razvojem nove tehnologije ima ogromne ekološke, ekonomske i socijalne prednosti od do sada poznatih i korištenih tehnologija u proizvodnji eko komposta:
1. Ostvaruje se politika zelenog plana EU I RH
2. Ne odlaže se neobrađena biomasa na deponije jer je to skupo i zagađuje okoliš;
3. Ne grade se skupa odlagališta otpada za odlaganje biomase koja stvara smrad;
4. Ne zagađuju se podzemne pitke vode na neuređenim deponijama;
5. Nema potrebe za skupim uređajem za pročišćavanje vode iz deponije otpada;
6. Nema neugodnih mirisa iz natkrivenih eko kompostana;
7. Proizvodi se kvalitetno eko gnojivo obogaćeno mineralima;
8. Proizvodi se zdrava hranu za zdrav život ljudi;
9. Bitno se smanjuju štetne emisije i klimatske promjene planete Zemlje;
10. Postižu se ciljevi kružne ekonomije, održivi razvoj i ciljeve zelenog plana RH i EU.
Skraćen je proizvodni ciklus sa 180 dana na 60 dana, racionalizirani su proizvodni resursi (smanjenje troškova proizvodnje, smanjenje potrebnog proizvodnog prostora, recikliranje i ponovno korištenje proizvodnih resursa (tehnološka i oborinska voda), a tehnološko rješenje približeno je ciljanom konceptu „nulta stopa otpada“/„nulta stopa štetnih emisija“ (povećan udio recikliranog biorazgradivog komunalnog otpada, postupak kompostiranja koji se odvija u kontroliranim uvjetima kroz razvoj sustava recikliranja tehničke i prikupljanja oborinske vode), navodi se u projektu.
Primjer: na 2000 tona/god. biomase dobiva se 1.000 tona/god. eko komposta 1.klase
Lokacija kompostane u Slavonskom Brodu: Foto: PLUS
Proizvodnja eko komposta za osam tjedana u osam koraka:
1. objekti industrijskog kompostiranja za proizvodnju eko komposta
2. priprema organskog biorazgradivog otpada za kompostiranje
3. formiranje brazdi za optimalni postupak proizvodnje komposta
4. bioreaktorsko okretanje te dodavanje bioaktivenata i kisika
5. kontrola optimalne vlažnosti u proizvodnji komposta
6. priprema vode u aeracijskim bazenima oborinske vode
7. kontroliranje temperature biološke reakcije komposta
8. pakiranje komposta te obogaćivanje mineralnim gnojivima
Kompostana u Slavonskom Brodu bi trebala izgledati slično kao u Koprivnici.
Kompostana "Markuševac" (komposište) u Zagrebu na otvorenom. Foto: Davor Višnjić/Pixsell
