ČEPIN / ZADUBRAVLJE - Redakcija PlusPortala našla se u srcu prirode, u Čepinu na pčelinjaku Marija Vidakovića. OPG Vidaković, inače je smješten u Zadubravlju u Slavonskom Brodu, a trenutno seli svoje pčele na pašu suncokreta. Zbog toga smo ovaj put posjetili pčelinjak u Čepinu kako bismo iz prve ruke svjedočili važnosti i ljepoti modernog načina pčelarenja. Istražili smo pčelinji otrov, poznat i kao apitoksin koji se već stoljećima koristi u tradicionalnoj medicini. Moderne znanstvene studije sve više potvrđuju njegova ljekovita svojstva. Otrov sadrži više od 40 aktivnih komponenti, među kojima su najpoznatiji melitin, koji ima snažno protuupalno djelovanje te apamin, koji pozitivno utječe na živčani sustav.

Melitin je posebno zanimljiv znanstvenicima zbog svog potencijala u borbi protiv raka. Preliminarna istraživanja sugeriraju da može uništiti stanice raka, ne oštećujući zdravo tkivo. Iako je ovo područje još u fazi istraživanja, rezultati su vrlo obećavajući i otvaraju nove mogućnosti za buduće terapije. Sustav skupljanja otrova u svrhu liječenja u Hrvatskoj omogućuje postizanje visoke kvalitete, a to nas, u tom slučaju, čini vodećima u svijetu po tom pitanju.

- U Hrvatskoj postotak melitina iznosi  oko 70 posto u pčelinjem otrovu, dok je u drugim zemljama prema dosadašnjim saznanjima taj postotak oko 50 posto. Kanada i Danska provode istraživanja na stanicama raka koja su pokazala da melitin ubija stanice raka unutar 60 minuta. U Hrvatskoj se još uvijek rade istraživanja. - podučio nas je Mario.

Dok šetamo među košnicama, objašnjava nam postupak skupljanja pčelinjeg otrova, a objasnio nam je i zašto je postupak pozitivan za funkcioniranje pčela unutar košnice.

- Kada pčela ispusti svoj otrov, automatski povećava kapacitet svog organizma da nosi i više meda. Skupljanje pčelinjeg otrova vrši se pomoću posebnih staklenih ploča koje se postavljaju ispred košnica. Kada pčele dolaze u kontakt s pločom, frekvencija struje koja prolazi kroz žice izaziva reakciju kod pčela te one počnu ispuštati sićušne količine otrove, pritom se ne ozljeđujući. - otkriva nam Mario.

Objasnio nam je i zašto je proces važan za zdravlje pčele unutar košnice.

- Frekvencija struje može ukloniti varou s pčele. Varoa je parazit koji šteti pčeli tijekom njezinog životnog vijeka i rada u košnici i nepoželjna je za pčelu zato što uništava njezin životni vijek i službu koju ima u košnici. - objasnio je Vidaković.

Sam proces je, kako naglašava, potpuno siguran za pčele i ne narušava njihov prirodni ciklus.

- Sam tretman traje nekih 25 minuta. Otrov se ne skuplja svaki dan, nego svaka tri dana jer pčelinji organizam treba neko vrijeme za obnovu otrova koji je zapravo njihov obrambeni mehanizam koji mi koristimo u korist medicine. Etika je vrlo važna u našem radu. Pčele su osjetljiva bića i moramo paziti na njihovo zdravlje. - poručuje jasno Vidaković.

Nakon skupljanja, sirovina se stavlja na stalak i u sušilo, gdje se uklanja sva vlaga do postizanja nula posto vlažnosti. Nakon sušenja, folija se skida i sirovina se struže. Potom se stavlja u specijalne bočice koje se čuvaju na vrlo niskim temperaturama. Takva sirovina se zatim prosijava kako bi se uklonile sve primjese, uključujući pelud koju pčele mogu nanijeti tijekom skupljanja, a zatim prosijana sirovina ide na daljnju obradu. Terapije koje koriste pčelinji otrov, poznate kao apiterapija, postaju sve popularnije kako u Hrvatskoj, tako i širom svijeta.

- Ljudi su često skeptični prema nečemu što dolazi iz prirode, ali upravo tu leži ogromna vrijednost. - zaključuje Vidaković.

Posjet pčelinjaku otkriva neiskorišteni potencijal prirode, osobito u kontekstu upotrebe pčelinjeg otrova u medicini. Dok se društvo sve više oslanja na modernu tehnologiju za razvoj lijekova, zanemaruje se stoljetno znanje o prirodnim ljekovitim svojstvima. Apiterapija predstavlja izazov postojećim sklonostima prema sintetičkim rješenjima. Proces predstavlja most između tradicionalne mudrosti i moderne znanosti, pružajući nove nade za liječenje brojnih bolesti. Iako su potrebna dodatna istraživanja, postavlja se pitanje koliko je društvo spremno prihvatiti prirodne metode i spojiti tradicionalnu mudrost s modernom znanošću. Možda su rješenja za složena zdravstvena pitanja bliža nego što se misli, skrivajući se u jednostavnim prirodnim procesima koji su dugo bili zanemarivani.