Odmah po objavi članka o izdavanju građevinske dozvole za gradnju kružnog toka na raskrižju Ulice Petra Svačića s ulicom Matije Gupca, uslijedila je reakcija s temeljnom zamjerkom – nedovoljna propusnost vozila na navedenom križanju. Uz to nabrojan je i čitav niz zapažanja, pitanja i zamjerki u svezi s brodskim urbanizmom. Tekst (reakciju) prenosimo u cijelosti.

Na Sbplus portalu objavljena je informacija da je gradski Upravni odjel za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša izdao građevinsku dozvolu za gradnju raskrižja Ulice Petra Svačića s Ulicom Matije Gupca. Iz objavljenih dokumenata može se iščitati da se planira izgradnja jednotračnog kružnog raskrižja čija je propusna moć pet do deset tisuća vozila dnevno.

Što kaže Prometna studija? 

Za potrebe izrade Prometne studije grada Slavonskog Broda, koju je za Grad 2003. godine izradila zagrebačka tvrtka Prometis d.o.o., obavljeno je sedmodnevno brojanje cestovnih vozila na četrnaest mjesta gradske cestovne mreže u razdoblju od 10. do 16. srpnja 2001. godine:

Svačićevom,  još 2001.godine, u odnosu na projektom planiranu propusnost križanja, prometovalo je gotovo dvostruko više vozila.

Brojanjem je ustanovljeno da najveći dnevni promet ima Svačićeva ulica pri Lucićevoj ulici (maksimalno 18.098 vozila, petkom). Za projektiranje kružnog toka Svačićeva - Gupčeva puno su važniji podaci dobiveni brojenjem prometa na lokacijama nedaleko od planiranog raskrižja.

Svačićeva ulica pri Naselju Slavonija 1 petkom dostiže maksimalnu brojku od 12.034 vozila što je za dvije tisuće vozila više od planirane maksimalne propusne moći projektiranog kružnog toka. Podaci za Gupčevu ulicu pri Cesarčevoj su alarmantni jer ona petkom dostiže maksimalnu brojku od 16.704 vozila što je za 6.704 vozila više od planirane maksimalne propusne moći projektiranog kružnog toka.

Iz gore navedenih podataka očito je da je gradski Upravni odjel za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša izdao građevinsku dozvolu za idejno rješenje kružnog toka nezadovoljavajuće propusne moći.

U Brodu ni traga ozbiljnom urbanizmu

Da li su djelatnici gradske uprave i/ili projektanti kružnog toka Svačićeva - Gupčeva uopće pročitali Prometnu studiju grada Slavonskog Broda?

Profesionalni urbanisti bi o ovakvim "detaljima" morali voditi računa. Porastom životnog standarda s vremenom će rasti i broj automobila u gradu, a samim time i prometno opterećenje gradske cestovne mreže.

U Brodu nema ni traga ozbiljnom urbanizmu jer ozbiljni urbanisti nikad ne bi gradsku cestovnu mrežu planirali samo s jednom (!) cestovnom vertikalom sjever - jug grada koju u naravi predstavlja obična dvotračna cesta slabe propusne moći (Podvinjska - Sv. Antuna - Kumičićeva - Gupčeva).

Ozbiljni urbanisti nikad ne bi Svačićevu ulicu sveli na ostatke ostataka (ovo što je planirano nije ni trećina duljine Svačićeve avenije planirane predratnim GUP-om).

Ozbiljni urbanisti nikad ne bi iz Svačićeve ulice izbacili tramvajsku mrežu i pješačke pothodnike.

Ozbiljni urbanisti nikad ne bi, na prostoru na kojem je Prostornim planom grada planiran novi gradski centar s kulturnim i umjetničkim sadržajima, dozvolili izgradnju Lidla i postaju granične policije.

Ozbiljni urbanisti nikad ne bi dozvolili postavljanje nakazne rode (u gradu na čijem grbu se nalazi bijela čaplja) na prostoru na kojemu je ukinutim PUP-om bila planirana izgradnja nove robne kuće s dva mala javna trga.

Ozbiljni urbanisti nikad ne bi pristali na projekt nakaradnog kružnog toka kod Halajka već bi imperativno zahtijevali otkup potrebnog zemljišta za izgradnju kružnog toka koji će svojom propusnom moći zadovoljavati potrebe glavne gradske transverzale te za formiranje arhitektonski reprezentativnog ulaza u centar grada.

Gdje na svijetu ima takav grad?

Ozbiljni urbanisti nikad ne bi dozvolili da pri izradi PUP-a "Jelas" izrađivači plana planiraju Svačićevu kao običnu dvotračnu cestu sa semaforiziranim raskršćem na kojem nastaju gužve.

Ozbiljni urbanisti nikad ne bi dozvolili izgradnju opasnog minijaturnog kružnog toka na ulazu u Konzum i Kaufland.

Ozbiljni urbanisti nikad ne bi dozvolili izgradnju hangarskih trgovačkih centara u glavnoj, i jedinoj planiranoj, gradskoj aveniji.

Ozbiljni urbanisti nikad ne bi pristali na projekt nakaradnog kružnog toka kod Halajka već bi imperativno zahtijevali otkup potrebnog zemljišta za izgradnju kružnog toka koji će svojom propusnom moći zadovoljavati potrebe glavne gradske transverzale te za formiranje arhitektonski reprezentativnog ulaza u centar grada.

Ozbiljni urbanisti nikad ne bi, na ulazu u grad, dozvolili parkiralište puno polovnih automobila.

Kako i što planiraju i grade Nijemci?

U Njemačkoj se grade nove velike elektrane jer se država sprema za nestanak nafte i prelazak na električne automobile. Gradski urbanisti u Hamburgu planiraju do 2034. godine učiniti automobile potpuno nepotrebnima.

Ukoliko se u luci Brod sagradi termoelektrana, Brod će ući u povijest urbanističke gluposti.

Gdje na svijetu ima grad u nizini u kojem se mogu proizvoditi tramvaji i koji ima elektranu u vremenu kad nafta postaje preskupa, a koji ne samo da nema tramvaj nego ga nema ni u svojim razvojnim i prostornim planovima?

Gdje na svijetu ima grad u kojem je gradske urbaniste baš briga na što im liči glavna gradska ulica?

Gdje prestaje razum tu počinje brodski urbanizam...