METALOPRERAĐIVAČKE tvrtke diljem Hrvatske sve teže dolaze do kva­litetnih zavarivača jer je dio njih otišao u Njemačku, Austriju, Švedsku i druge države u kojima mogu računati na dvostruko, pa i trostruko veće plaće nego u Hr­vatskoj. Božidar Ćorić iz tvrtke Đuro Đaković montaža - Centar za zavarivanje iz Slavonskog Bro­da, ističe kako je odljev mladih za­varivača eskalirao nakon ulaska u EU i otvaranja granica.

Nizozemska je manjak zavarivača u brodogradnji riješila na način da je u roku od pet dana promijenila kurikulum

Ne prate se potrebe tržišta

Tvrtka godinama obučava zavarivače, a kronični manjak radnika te struke doveo ju je i u Međimurje, gdje je jučer počela obuka prve manje skupine radni­ka.

- Preko Hrvatske gospodarske komore pratimo potrebe za rad­nicima po regijama, pa tako i u Međimurskoj županiji. U suradnji s lokalnom samoupravom poku­šavamo prekvalifikacijama i prak­tičkim obukama pokriti potrebe gospodarstva koje traži sve više mladih ljudi koji žele zavarivati. Ovdje u Prelogu povezali smo se s gradonačelnikom i tvrtkom Keč-keš u kojoj je jučer počela obuka, ne na teoretskoj, nego na posve praktičnoj bazi. Vidjeli smo, nai­me, da imamo jako puno teoreti­čara u Hrvatskoj, a onda kad treba pokazati što znaju, vidi se da im baš ne ide. Mislim da smo na dobrom putu i da spoj Međimurja i Slavonije može dati dobre rezul­tate - ističe Ćorić.

Centar za zavarivanje od 2001. do danas osposobio je 1200 ljudi, a uspješnost zaposlenja nakon obu­ke je više od 96 posto. Hrvatski obrazovni sustav ne prati dovolj­no potrebe tržišta. Nizozemska je nedostatak 6000 zavarivača u brodogradnji riješila time što je u roku od pet dana promijenjen kurikulum.

- Nisu čekali dvije, tri ili više godina, koliko se mi s time igramo u Hrvatskoj. Spojili su potrebe gospodarstva i tržišta i na brzinu, bez puno filozofiranja, osposobili radnike. U Hrvatskoj to ide sporije, kod nas se na infor­matici uči kako staviti disketu u računalo, a tko danas ima računa­lo u koje ide disketa? - napominje Ćorić.

Uvjeti za obuku su završe na osnovna škola i zdravstvena sposobnost, traje od 150 do 200 sati, ovisno o spremnosti kandidata na učenje, a nakon završet­ka se dobiva certifikat zavarivača kao dokaz o osposobljenosti.

Prekvalifikacija od cvjećarke

Prosječna je cijena obuke oko 10.000 kuna po polazniku. Preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek najavljuje da će sufinancirati obuku za radnike s prebi­valištem na području grada.

- Želimo pomoći u prekvalifikaciji za zavarivača jer je to traženo, a i dobro plaćeno zanimanje - kaže Kolarek, no još ne zna kojim će se postotkom sufinanciranja uključiti. Marko Štefičar, inicija­tor obuke u Međimurju, kaže kako samo u toj županiji nedostaje oko 200 zavarivača. Plaće su u domaćim tvrtkama oko 7000 kuna, a u Njemačkoj od 1.500 do 2.000 eura, pa i više ako zavlada nestašica kvalitetnih radnika.

U nekim su međimurskim tvrtkama počeli sami osposobljavati radnike, a Eko Međimurje iz Šenkovca se nedavno pohvalilo da na tom radnom mjestu imaju i pet žena.Valentini Vidović (29) iz Dunjkovca Hrvatski je zavod za zapošlja­vanje preporučio prekvalifika­ciju, pa je ta cvjećarka po struci postala zavarivačica nakon što je deset godina bila nezaposle­na.

U HZZ-u je u ovom trenutku otvoreno pedesetak oglasa za više od 270 slobodnih radnih mjesta zavarivača. Tvrtka iz Ludbrega traži ih desetak za rad u Finskoj, a jedna zagrebačka tvrtka traži zavarivače za rad u Južnoafričkoj Republici.