SLAVONSKI BROD - Prošli smo tjedan objavili članak kako je Nezaposlenost u gradu i županiji u padu, pa smo donijeli podatak kako je Slavonskom Brodu u rujnu ove godine evidentirano 1.950 nezaposlenih, što je za 95 osoba manje nego prethodnog mjeseca ili 53 manje nego istog mjeseca prošle godine.

U navedenom članku je naglašeno kako s tumačenjem pada nezaposlenosti treba biti oprezan jer on, premda sam po sebi pozitivan pokazatelj, nije uvijek posljedica pozitivnih tendencija. Nakon nedavno objavljenih podataka s popisa stanovništva, jasno je da je na razini cijele Hrvatske, pa tako i na području grada Slavonskog Broda, zabilježeni pad stope nezaposlenosti dobrim dijelom posljedica iseljavanja. U odnosu na stanje 2011., u Hrvatskoj je u 2021. godini popisano cca. 400 tisuća manje ljudi, a u Slavonskom Brodu oko 10 tisuća manje. Za Slavonski Brod to je, desetogodišnji, gubitak od 15,50 % stanovnika.

Kako bi se gospodarska situacija u jednoj sredini mogla preciznije promatrati, osim podataka o registriranoj nezaposlenosti, potrebno je analizirati i broj zaposlenih osoba.

Kako bi se gospodarska situacija u jednoj sredini mogla preciznije promatrati, osim podataka o registriranoj nezaposlenosti, potrebno je analizirati i broj zaposlenih osoba. Zahvaljujući podacima Državnog zavoda za statistiku u mogućnosti smo prezentirati podatke o kretanju broja zaposlenih u pravnim osobama u županijskim sjedištima od 2011.-2021. godine. Pored podataka o broju zaposlenih donijeli smo i informacije o broju stanovnika 2011. i 2021. u sjedištima županija te smo evidentirali razliku (indeks) koja je nastupila u desetogodišnjem razdoblju.

Način evidentiranja nezaposlenih razlikuje se od evidencije broja zaposlenih u pravnim osobama

Statistički podatak o broju nezaposlenih u pojedinoj jedinici lokalne samouprave (grad, općina) odnosi se isključivo na osobe koje imaju prebivalište u istoj toj jedinici lokalne samouprave. Dakle, u rujnu ove godine je u Slavonskom Brodu bilo 1.950 nezaposlenih Brođana.

S druge strane, evidencija zaposlenih u pravnim osobama vezana je za sjedište („prebivalište“) tvrtke, a ne za osobu. To znači da će se za tvrtku koja ima sjedište u Slavonskom Brodu evidentirati svi njezini prijavljeni zaposlenici, bez obzira na njihovo mjesto prebivališta. Pa tako za najveće slavonskobrodske tvrtke, kao što su ĐĐ TEP, ĐĐ Montaža, Grupa ĐĐ, rade mnogi koji žive izvan Slavonskog Broda.

Iako bi netko mogao reći da miješamo kruške (broj nezaposlenih) i jabuke (broj zaposlenih) usporedbom podataka u županijskim središtima u Hrvatskoj vidljive su značajne razlike u kretanju broja zaposlenih.

Po povećanju broja zaposlenih u pravnim osobama Slavonski Brod je zauzeo vrlo dobro sedmo mjesto.

Kada je riječ o popisu stanovništva, u svim županijskim središtima u Hrvatskoj, osim u Čakovcu (0,07 % više), zabilježen je manji broj stanovnika 2021. u odnosu na popis rađen 2011. godine. Najveća je razlika (pad broja stanovnika) evidentirana u Vukovaru (16,28 %), Rijeci (16,06 %) i Sisku (16,01 %). Slijede Slavonski Brod (15,64 %), Požega (15,06 %), Karlovac (11,36 %) i Osijek (10,86 %).

Kada je Slavonski Brod u pitanju, ali i neke druge sredine, prikupljeni podaci su nas iznenadili. Iako je Slavonski Brod četvrti najlošiji grad, od promatranih županijskih središta, kada je iseljavanje u pitanju, po povećanju broja zaposlenih u pravnim osobama Slavonski Brod je zauzeo vrlo dobro sedmo mjesto. Povećanje broja zaposlenih (2011.-2021.) u pravnim osobama od 14,06 % u tvrtkama sa sjedištem u Slavonskom Brodu je najbolji rezultat za svih pet slavonskih županijskih sjedišta. U Slavonskom Brodu je krajem ožujka 2021. godine bilo zaposleno kod pravnih osoba 2.400 ljudi više, nego u isto vrijeme 2011. godine.

Od ostalih slavonskih sjedišta županija, Vukovar je zauzeo 14. poziciju, Osijek 16., Virovitica je završila na 17., a Požega na 19. mjestu po povećanju broja zaposlenih. A manjak stanovništva kod navedena četiri slavonska grada kreće se od 10 do 17 %.

Najveće povećanje broja zaposlenih kod svih županijskih središta zabilježeno je u Velikoj Gorici (53,31 %), Gospiću (24,68 %) i Dubrovniku (19,14 %). U Krapini je ostvareno povećanje od 17,90 %, u Zadru 16,17 %, a u Varaždinu 15,52 %. U deset godina je jedino u Sisku zabilježen pad broja zaposlenih (1,34 %).

Pula je zabilježila u 2021. godini 2.300 zaposlenih i 5.049 stanovnika manje u odnosu na 2011. godinu

Pored podataka iz županijskih središta, analizirali smo i kretanje broja zaposlenih te broja stanovnika (od 2011.-2021.) u još četiri grada (Nova Gradiška, Pula, Samobor i Vinkovci).

Nova Gradiška je u deset godina povećala broj zaposlenih za 509 osoba (14,1 %), dok je broj stanovnika smanjen za 17,65 %.

Nova Gradiška je u deset godina povećala broj zaposlenih za 509 osoba (14,1 %), dok je broj stanovnika smanjen za 17,65 %. Naime, u Novoj Gradški je 2011. godine živjelo 14.229 stanovnika, dok je deset godina kasnije taj broj smanjen na 11.719. 

Prema informacijama Državnog zavoda za statistiku, Pula je imala 2021. godine 10,32 % manje zaposlenih kod pravnih osoba u odnosu na 2011. godinu, ili oko 2.300 zaposlenih manje. Zasigurno je manjku zaposlenosti pridonijelo stanje u pulskom brodogradilištu Uljanik koje je početkom 2018. imalo oko 4.500 radnika, a u srpnju 2022. njih samo 400. Grad Pula bilježi i 5.049 stanovnika manje u 2021. u odnosu na 2011. godinu, ili 8,8 % manje.

Samobor je 30-ak km udaljen od Zagreba i blizina glavnog grada Hrvatske mu je itekako pomoglo da u deset godina poveća broj zaposlenih u pravnim osobama za 31,16 % (sa 6.800 na 8.919 zaposlenika), dok se broj stanovnika smanjio za samo za 0,04 % (sa 37.633 na 37.481).

U Vinkovcima je tijekom prošlogodišnjeg popisa stanovništva evidentirano 31.057 ljudi koji imaju u tom gradu prebivalište, dok je 2011. popisano 35.312 osoba, što je gubitak od 12,05 %. Kada je riječ o broju zaposlenih u pravnim osobama, u Vinkovcima je u 2021. ostvareno povećanje zaposlenosti od 15,25 % u odnosu na 2011. godinu (sa 12.511 na 14.420).

Iz podataka priloženih u tablici vidljivo je kako su županijska središta u Hrvatskoj tijekom zadnjih deset godina imala rast gospodarske aktivnosti jer se povećala zaposlenost u pravnim osobama za 10 posto. Kod nekih je gradova (žup. središta) zabilježeno je veće, a kod nekih  manje povećanje broja zapslenih, ali je ukupno je 2021. bilo zaposleno oko 72.000 ljudi više nego 2011. godine. (sa 677.404. na 749.042).

Važno je napomenuti da je kod manjih gradova (Gospić, Krapina, Pazin...) niža "baza" zaposlenih, pa par stotina zaposlenih više znači i veći postotni napredak kod kretanja broja zaposlenih. S druge strane, veliki gradovi imaju veću startnu poziciju ili "bazu" zaposlenih, pa je tako Zagreb za 10 posto povećao broj zaposlenih, što je tri puta manje od Sambora, ali taj rast glavnog grada Hrvatske znači 34.000 novih radnih mjesta (sa 327.534 na 361.129). A ta brojka u Zagrebu je veća od broja stanovnika čak osam županijskih središta.