Godišnje se tako u Hrvatskoj i šire prodavalo oko 100 tisuća komada slavonskoga kulena/kulina, neujednačene boje, sastava i veličine, dok će sada svatko tko ga stavlja na tržište certificiranim žigom jamčiti da je napravljen po strogim specifikacijama kvalitete i sljedivosti. U suprotnom se nema pravo prodavati pod nazivom slavonski kulen/kulin.
SLAVONSKI BROD - Nakon trogodišnjeg spora sa Slovencima, nema dvojbe čija je slavonska delicija, no Celjske mesnine mogu je proizvoditi još pet godina, javlja Radio Nova Gradiška.
- Mi smo zadovoljni. Slovenski slavonski kulen je i dalje velika podvala, no da smo se svađali i tukli sa Slovencima, zaštita našeg kulena u EU možda bi se otegnula i dulje od sljedećih pet godina, koliko ga oni još smiju proizvoditi. - kaže Andrija Matić iz Udruge Slavonski domaći kulen/kulin iz Bošnjaka.
Mjesec dana nakon što je Europska komisija donijela odluku da je slavonski kulen/kulin hrvatski proizvod, ta je delicija od ovog tjedna 17. naš proizvod upisan u Registar proizvoda zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla Europske unije.
Slovenci, kojima hrvatska zaštita zemljopisnog podrijetla nije ni najmanje odgovarala, s obzirom na to da na desetke tona slavonskoga kulena godišnje proizvedu i njihove Celjske mesnine, kulen će pod slavonskim imenom smjeti proizvoditi i prodavati još najviše pet godina.
No, Slavonci su odahnuli jer nakon trogodišnjeg nadmudrivanja sa susjedima konačno mogu prionuti na posao proizvodnje slavonskog kulena kojega su u pravnom vakuumu godišnje certificirali jedva desetak tisuća komada ili deset tona.
- Ljudi dosad nisu imali nikakvih razloga da prolaze kroz skupi postupak certifikacije kad se i takav kulen na tržištu tretirao kako svaki drugi. - objašnjava Matić.
Godišnje se tako u Hrvatskoj i šire prodavalo oko 100 tisuća komada slavonskoga kulena/kulina, neujednačene boje, sastava i veličine, dok će sada svatko tko ga stavlja na tržište certificiranim žigom jamčiti da je napravljen po strogim specifikacijama kvalitete i sljedivosti. U suprotnom se nema pravo prodavati pod nazivom slavonski kulen/kulin.
Trenutno postoje 32 proizvođača slavonskoga kulena koji će, nadamo se, brzo dignuti proizvodnju kulena na najmanje 200 tona.
Drugi hrvatski proizvodi koji su trenutno na listi zaštite su: ekstra djevičansko maslinovo ulje sa Cresa; krčko, korčulansko i šoltansko maslinovo ulje; neretvanska mandarina; ogulinski kiseli kupus/zelje; istarski, krčki, drniški i dalmatinski pršut; lički krumpir; paška janjetina; baranjski kulen; poljički soparnik i zagorski puran - sve redom najukusnije delicije iz našeg zavičaja.
