SLAVONSKI BROD - Susret s tzv. dugim svjetlima vozačima je uobičajena pojava, bilo da ih sami pale noću, u slabo ili nikako osvijetljenim i nepreglednim dionicama, bilo da im ona, što nije rijetko, zabljesnu pred očima iz suprotnog smjera.

Ovo posljednje često je popraćeno psovkama i „komplimentima“ na račun vozača koji ih, najčešće, zaborave ugasiti. Nije ni čudo jer kada je na cesti mračno „kao u rogu“, udar jakog svjetla u oči vozača ometa vid, pa je ovaj način korištenja farova zabranjeno.

Vozaču je puno draže kad mu iz suprotnog smjera zabljesnu dva-tri kratka „blica“ dugih svjetala. „Kolegijalno“ upozorenje na policiju ili radar u blizini, među vozačima je vrlo popularna i česta praksa, koja primatelja signala može poštedjeti nepoželjnog susreta s „plavcima“ ili kazne za, npr. prebrzu vožnju.

Premda korisno i za vozača kojemu je upućeno i za sigurnost u prometu, mnogi „nisu načisto“ je li davanje ovakvih upozorenja prometni prekršaj, budući da, na neki način, remeti rad prometne policije.

- Ne blicam, bojim se. Znam da je kod nas zabranjeno i da su kazne velike. Ako već želim nekoga upozoriti, pokazujem rukom - potvrdio je Stjepan Mijatović iz Slavonskog Broda među vozačima rašireno, ali krivo mišljenje.

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, naime, kako su objasnili u MUP-u, kratkotrajno, isprekidano blicanje drugim vozačima, čak i kad mu je cilj upozoriti na njihove kolege prometnike - dozvoljeno je. To se može činiti i dugim i kratkim svjetlima, jedino je važno da se pritom „upozorenog“ vozača ne zasljepljuje.

- Najviše se blica na seoskim cestama oko Broda, tu je najviše policije. Naravno da mi je to korisno jer automatski usporim i „pripremim se“ - kazao je spomenuti vozač.

Štoviše, signaliziranje blicanjem umjesto sirenom, Zakon u nekim situacijama po mraku i preporuča, npr. pri pretjecanju drugog vozila, što je mnogima znano iz prakse, ili kad su kraj kolnika djeca koja vas nisu uočila.

Ipak, treba imati na umu da je uporaba signala, i zvučnih i svjetlosnih, u bilo koju drugu svrhu zabranjena i kažnjiva. Ako ste nervozni što netko ispred vas na autocesti vozi „presporo“, nemojte ga na ubrzavanje „poticati“ blicanjem ili „sviranjem“ jer biste za to mogli platiti 260 eura ili gotovo 2 tisuće kuna.

Blicanje izvan Hrvatske

Onima koji voze izvan Hrvatske, korisno je napomenuti da nisu u svim zemljama propisi u vezi s blicanjem jednaki, o čemu svjedoči i slučaj Belgijca koji je svoju prometnu kolegijalnost platio 116 eura.

Kaznu za, kako se ondje kaže „blendanje“, dobili biste i u Sloveniji, doduše manju nego u Belgiji, 40 eura, a u Njemačkoj 10 eura.

S druge strane, Brođani koji voze po Bosni i Hercegovini mogu se opustiti jer su tamošnji prometni propisi po ovome pitanju jednaki hrvatskom.

U kontekstu ove priče, zanimljiva je pojava raznih aplikacija i grupa na društvenim mrežama u kojima se vozači međusobno upozoravaju na policijske patrole i radare na cesti. I dok kod nas takva online „okupljališta“ ima gotovo svaki grad, u Njemačkoj su pokrenule javnu raspravu. Ondje čak za „nadmudrivanje“ presretača pomoću aplikacije, mada je to u praksi teško dokazivo, možete dobiti kaznu od 75 eura.