GRAD Slavonski Brod, s više od 60 kilometara biciklističkih staza, sigurno se može smatrati gradom-prijateljem svih biciklista, njegovi stanovnici međutim ne dijele nužno taj osjećaj prijateljstva.

Usprkos svim navedenim prednostima i biciklističkoj infrastrukturi koja je na zavidnim razinama, kultura biciklizma nikada nije u potpunosti zaživjela ovim prostorima. 

Vodstvo grada Slavonskog Broda izgradilo je impresivnu mrežu biciklističkih staza koje prožimaju gotova sva važna prometna središta u gradu. Financirane od strane Europske unije, te izgrađene za željom unapređivanja kvalitete života lokalnih stanovnika, biciklističke staze su svakako dale svoj obol modernizaciji grada te pomogle učiniti Slavonski brod pristupačnijim mjestom. Iako su napravljeni ogromni koraci glede biciklističke infrastrukture još uvijek ima područja koja se mogu unaprijediti. Zrinska i Gupčeva ulica zahtijevaju hitnu pozornost gradskih vlasti, a podvožnjak u Osječkoj ulici pod hitno treba preinake jer je u trenutnom stanju nesiguran za bicikliste.

U današnjem modernom dobu, gdje se naglasak sve više stavlja na reduciranje čovjekova utjecaja na okoliš, bicikl se čini kao savršeno rješenje u borbi protiv zagađivanja. Čak i oni neosjetljivi na probleme Majke prirode mogu naći brojne prednosti u biciklizmu, poput recimo brige za vaše zdravlje, bilo ono tjelesne ili financijske prirode. Prilike u svijetu, prvenstveno misleći na genocid u Ukrajini, podigli su cijene goriva na rekordne visine ali naknada za prijevoz kod mnogih poslodavaca se nije promijenila. Prije svih nemilih događaja naknada je jedva pokrivala troškove putovanja, ali sada radnici doslovne plaćaju iz vlastitog džepa da bi uopće bili u prilici doći na posao.

Usprkos svim navedenim prednostima i biciklističkoj infrastrukturi koja je na zavidnim razinama, kultura biciklizma nikada nije u potpunosti zaživjela ovim prostorima. Kao jedan od glavnih razloga tome je obostrani animozitet između biciklista i vozača osobnih automobila.

Ništa ne pokvari dan vozačima automobila toliko brzo kao prizor biciklista ispred sebe, prizor usporediv jedino sa prizorom traktora na glavnoj cesti usred najveće prometne gužve. Glavni razlozi takve netrpeljivosti su divlja i neoprezna vožnja biciklista te selektivno pridržavanje prometnih pravila.

 Svatko od nas je nebrojeno puno puta svjedočio divljem prelasku biciklista sa nogostupa na cestu, njihovom sječenju punih linija, skretanja bez davanje propisne signalizacije te nekontroliranom vožnjom pješačkim zonama. Njihova nonšalantnost glede sigurnost se također odnosi i na vlastitu sigurnost. Na ulicama sve više i više vidimo mlade koji voze bicikl bez ruku te gledaju i tipkaju na mobitel, a vidjeti osobu koja nosi propisnu zaštitnu opremu je više iznimka nego pravilo.

-  Ja već godinama vozim ovim cestama i ne mogu reći da sam imao previše loših iskustava sa biciklistima. Svaki iskusni vozač treba paziti u prometu i ljudi koji voze znaju da nikada ne možeš računati da ostali paze kao i ti. Jedina stvar koja me zna živcirati je prelaženje preko 'zebri'. Ako nema onog crvenog puta, prijatelju, moraš sići s bicikla i prijeći pješke. - govori nam Kruno, vozač sa dugogodišnjim iskustvom.

Naravno, svaka priča ima dvije strane. Biciklisti, svakako, nisu jedini koji krše prometna pravila te se ponašaju bezobrazno. Najveći grijeh vozača automobila je licemjerstvo. Vozači se stalno žale na bicikliste, kako se oni ne drže prometnih pravila, ali u isto vrijeme ih ne smatraju ravnopravnim sudionicima prometa. Vožnja preblizu biciklističkim stazama, glasno trubljenje na bicikliste koji s punim pravom voze cestom (tamo gdje nema biciklističkih staza), korištenje biciklističkih staza kao svog osobnog parkinga te oduzimanje prednosti - samo su neki od krimena vozača automobila. Ako zahtijevamo od određene skupine ljudi da poštuje ista pravila kao i mi, onda moramo dati i jednaka prava koje mi ostvarujemo.

- Smatram da u gradu tek treba zaživjeti kultura biciklizma kao načina života; po pitanju uštede i energije i novca, po pitanju zdrave navike i kao alternativa za nepotrebne gužve. Potrebno je pronaći zajednički jezik između vozača automobila i biciklista kako bi se stvorila „win-win" situacija u gradu. - smatra dugogodišnji biciklistički entuzijast Marko.

Pješaci se isto tako ne libe oduzimati prava biciklistima , najočigledniji primjer toga je biciklistička staza koja se proteže do Poloja, koja je konstantno okupirana rekreativnim trkačima. Primjeri pješaka koji se koriste biciklističkim stazama mogu se naći u svim dijelovima grada.