SLAVONSKI BROD - Mada se sve veći broj ljudi ponovno okreće grijanju na drva, ja jednostavno u tome ne vidim računicu i u konačnici mi je jeftinije plinsko grijanje - kaže Antun, koji s roditeljima živi u središtu Slavonskog Broda. U katnici u kojoj žive mogli bi, kada bi željeli, ponovno imati centralno na drva, jer im to peć koju imaju omogućuje. No, problem je, kaže Martin, što im se to u konačnici ne isplati.

Kako sada stvari stoje sasvim je izvjesno kako bi drva od iduće sezone i kod nas mogla dobrano preći cijenu od 400 kuna, iako je je to iznos koji je, posebice za one starije, itekako visok. Uostalom mnogi od njih griju se na drva jer nemaju novaca. Da ih imaju koristili bi plin što bi im bilo i lakše nego cijepati drva, unositi ih, ložiti, ustajati u hladno...

- Mi u prosjeku kroz četiri zimska mjeseca plin platimo oko šest tisuća kuna, dakle 1500 mjesečno. Da bi zagrijali ovaj prostor u ta četiri mjeseca potrebno nam je sigurno 15 metara drva, a ako metar plaćam 350 kuna to je 5250 kuna, dake svega 750 kuna jeftinije od plina. Da ne govorim koliko je on čišći i komotniji, posebice za kućanstvo u kojem su dvije starije osobe - kaže Martin, koji i ne razmišlja o povratku drvima.

A kada i bi 350 kuna po metru ove mu sezone sasvim sigurno ne bi bilo dostatno. Jer cijena drva, posebice kod obrtnika i onih koji su u sustavu PDV-a je porasla. 

- Prošle godine prodavao sam drva po 350 kuna metar, ove je godine cijena 370, 380 kuna, s uslugom rezanja i 405. No, kako sam ove godine ušao u sustav PDV-a ja jednostavno ne mogu durgačije poslovati - govori nam Antun Barišić, koji drva prodaje na placu kod kružnog toka kod Halajka.

Dodaje kako je 'ulazak' u sustav PDV-a 'donio' ne samo više cijene za krajnjeg korisnika nego i probleme u samoj nabavci drva. - Najteže od svega mi je sada kupiti robu na račun, preko kojeg moram raditi. Naime, šumarije daju svojim građanima drva na OIB, i oni ga smiju prodati preko OIB, ali ja tu robu ne mogu kupiti jer za nju ne mogu dobiti r1 račun. Snalazim se tako na razno razne načine. Uzimam drva u  Grubišnom Polju, Garešnici, Orahovici, Kapeli, Kutjevu - priča Antun, dodajući kako je dodatni uteg u poslovanju obrtnicima, kojih je malo, konkurencija koja radi na crno. Svjestan je da građani novaca nemaju i traže sebi jeftinije, no obrtnicima je to problem.

- Meni dođe mušterija i pita pošto drva. Ja kažem 380 kuna po metru, a on mi odgovara da je kod drugog 360. A lako je toj konkurenciji spustiti cijenu kad nema obrta, koji ja plaćam 3200 kuna, plus 1800 kuna najam placa, prijava i plaća dva radnika plus mene samoga. Unatoč svemu tome prošle sam ih godine prodavao po 350 kuna, ali ove godine ne mogu. Naime, dodatni problem je što cijenu drva određuju privatnici.  Šumarije godinama nemaju svojih drva nego imaju kooperante. Oni dobiju koncesiju za sječu drva i njegova je stvar koliku će cijenu dati. On meni može reći 280 ili 300 kuna. Tako je hrast 250 - 260 kuna, miješana drva 280, čista bukva 300 i takva je cijena već dva tri mjeseca. A ja na nju moram dodati svoje troškove utovara, prijevoza, istovara i kako god napravio računicu ja metar drva ne mogu dati ispod 380 kuna.  je već dva tri mjeseca čista cijena ja moram dodati svoje troškove utovara istovara prijevoza ja ga ne mogu dati ispod 380 - pojašnjava razloge ovogodišnje cijene drva Antun. Sličnu muku muče i ostali obrtnici koji prodaju drva. Oni na crno imaju nešto nižu cijenu i možda i akše prodaju robu, no Antun je dodaje relativno zadovoljan prodajom.

Ima svoje stalne mušterije i, dodaje, gotovo 70 posto prodaje su zapravo oni koji su i ranije kupovali drva od njega. - Uslužno rezanje je 25 kuna po metru to je 405 kuna bukve mada zaokružujem na 400, ali i to je građanima skupo, no to je problem toga što privatnici dirigiraju cijene. Kod nas su još drva jeftina. Najskuplja su drva u Vukovaru i Osijeku. Kod njih je 400 420 kuna metar i oni dolaze ovdje i plaćaju bez problema 300 kuna - govori Antun.

Da je takva cijena u Brodu pitanje je kako bi prodaja išla te tko bi se i koliko grijao. Jer, primjetio je i on, ali i ostali prodavači drva s kojima smo pričali, kako ljudi sve češće drva kupuju od mjeseca do mjeseca. - Nema se novaca, pa je najviše onih koji kupuju dva po dva metra. Ovi koji žive u gradu najčešće odmah traže da im drva i izrežemo i dostavimo jer je problem primjerice u središnjim gradskim ulicama, poput Mesićeve, Starčevićeve ili Ulice Kraljice Jelene gdje smo sada odvezli par metara drva, ista i rezati. 

Kako sada stvari stoje sasvim je izvjesno kako bi drva od iduće sezone i kod nas mogla dobrano preći cijenu od 400 kuna, iako je je to iznos koji je, posebice za one starije, itekako visok. Uostalom mnogi od njih griju se na drva jer nemaju novaca. Da ih imaju koristili bi plin što bi im bilo i lakše nego cijepati drva, unositi ih, ložiti, ustajati u hladno...No, nastavi li se ovako, pitanje je hoće li si moći priuštiti i drva. Makar i metar po metar od mjeseca do mjeseca. 

- Za sada je potražnja još uvijek dobra i ove je na razini prošle godine. Ranijih godina primao sam i narudžbe, ali pošto kupcima danas ne mogu garantirati hoću li im potrebnu količinu moći isporučiti u traženom roku od prošle godine drva koja nabavim dovozim na prodajno mjesto i kupci na licu mjesta kupuju robu - kaže prodavač drva koji je želio ostati anoniman. tek dodaje kako, iako ima svoje kupce, vidi da ljudi imaju sve manje novaca pa je tako i sam suočen s pojmom energetske siromašnosti, za koju donedavno nije niti znao. A danas je, nažalost, sve više onih koji svoje domove ne mogu dovoljno zagrijati. Prema podacima iz 2018. godine takvih je u Europi čak 54 milijuna, dok je skoro 30 posto Europljana energetski siromašno. Hrvati su prilično visoko rangirani na toj neslavnoj ljestvici.

Naš sugovornik Antun upravo je s onima koji nemaju radio na osnovu ugovor koji ima s Caritasom. - Imao sam ugovor s Caritasom Đakovačke nadbiskupije za koji se bojim da ću ga izgubiti. Prošle godine sam vozio za njih drva po 320 kuna, jer nisam bio u sustavu PDV-a, a sada po mojim kalkulacijama ne mogu ići ispod 280 plus PDV što iznosi najmanje 350 kuna, a to je za njih puno - priča o problemima s kojima se suočio.