BUKOVLJE - „Nema zime, drva su pred kućom!" - kažu oni koji su već uspjeli nabaviti dostatnu količinu ovog energenta kojeg na području Brodsko-posavske županije za grijanje još uvijek koriste mnogi.

Ipak, čini se kako to neće svima tako lako poći za rukom. I proteklih je godina znalo biti problema s kupovinom ogrjeva, no ove se godine - zbog straha od najavljene nestašice i poskupljenja plina te električne energije - povećao i problem nabavke ogrjevnog drveta. Ipak, unatoč kukanju kako drva nema, svakodnevno natovarene traktorske prikolice dovoze drva pred kuće onih koji su ih naručili. Istina, cijene rastu pa se već sad od privatnih prodavača rijetko može dobiti kubni metar drveta za 420 kuna - za koliko je drva u Bukovlje dovezao Ante koji se samoizradom i prodajom ogrjevnog drveta bavi desetak godina.

Uz dozvolu Šumarije za sječu i izvoz drveta (trenutna cijena po panju je 220 kuna), uz pomoć ekipe pomoćnika, priprema drva na dijelu Dilja iznad Ljeskovca i, kao mnogi, dovozi ih kupcima. Potražnja je velika, a fizičke osobe se mogu obratiti nadležnoj šumariji i dobiti pravo izrade određene količine drva godišnje u vlastitoj režiji - ako su, sukladno Zakonu o šumama, osposobljene za rad na pridobivanju drva.

Vrsta kao i kvaliteta drveta ovisi o dijelu šume koji se sječe, a Ante trenutno uglavnom vozi bukvu. Premda većina onih koji lože peći voli miješano drvo, (uz bukvu, grab i hrast) - nema biranja. Ako nekome drva ne odgovaraju, začas će se naći novi kupac. Bez obzira na to što stručnjaci savjetuju kupovinu drva posječenih od listopada do ožujka, kada je vrijeme mirovanja vegetacije i kada drvo ima najmanje vlage (jer je kod vlažnog drveta povećan udio fine prašine čije čestice prodiru duboko u pluća, što može biti toksično), najveći dio kupaca, pogotovo ove godine, zbog straha od nestašice, kupuje drva koja se sijeku usred ljeta i to po značajno većoj cijeni od prošlogodišnje.

Pomalo u panici od poskupljenja, gotovo da i ne pitaju za cijenu, sretni da su ih dobili. Tako je, također bukvu, gospođa Marija u Vinogorju platila skuplje, točnije, 450 kuna po kubnom metru, a neki se pribojavaju kako bi do jeseni cijena drveta mogla skočiti i do 500 kuna. Kako su među kupcima u velikom broju umirovljenici, poznate su reakcije. „Povećanje penzije nisam ni primijetila, ali drva su od lani skuplja 70 kuna po metru. Cijele godine se odričem koječega kako bih skupila novac za drva. A ako ne možemo kupiti, neka se smrzavamo", kazala je razočarana umirovljenica.

Dio kućanstava vratio se s plinskog grijanja ponovo na drva uvjereni kako će proći jeftinije. No, sada prigovaraju pumpanju cijena drveta koje, prema mišljenju nekih, izazivaju preprodavači željni brze zarade.

No, treba li praviti paniku oko nabavke drva upitali smo nadležne u novogradiškoj Podružnici Hrvatskih šuma - kojoj pripadaju i slavonskobrodska, oriovačka i trnjanska Šumarija.

Iako valja imati na umu kako je drvo obnovljiv, ali itekako ograničen resurs pa godišnje planove za sječu diktiraju biologija šume i prirast stabala, a ne potražnja na tržištu, doznajemo kako UŠP Nova Gradiška kroz svoje godišnje planove gospodarenja, bez problema omogućava nabavke ogrjevnog drveta za građanstvo kroz maloprodaju - na blagajnama šumarija ili putem samoizrade UŠP. Ove je godine, kažu, uz zasad dostatne količine ogrjevnog drveta za građanstvo (uvažavajući i mogućnost pojačane potražnje zbog povećanja cijena fosilnih goriva ), UŠP povećala količinu ogrjevnog drveta za deset posto u odnosu na prošlu godinu, s uvjerenjem da će time zadovoljiti sve potrebe.

Običnog kupca će vjerojatno iznenaditi činjenica koju navode iz Odnosa s javnošću Hrvatskih šuma. „Vlada Republike Hrvatske ove je godine donijela odluku o mjerama pomoći gospodarstvu i građanstvu kroz mjeru sniženja stope poreza na dodanu vrijednost na prehrambene i neke neprehrambene proizvoda sa 25% na 13%, pa tako i za ogrjevno drvo. Takva mjera je u konačnici dovela do sniženje cijena za krajnjeg korisnika (građanstvo) koji ogrjevno drvo kupuje u Hrvatskim šumama. Na žalost, primjeri iz prakse govore da drvo nabavljeno od privatnih prerađivača ima istu ili veću cijenu bez obzira na smanjenje stope PDV-a".

„Dakle, nema riječi ni o kakvoj 'umjetnoj' nestašici drva. Međutim, ako želimo i nadalje, kao i dosad, održivo gospodariti šumama, onda se ne smije sjeći prema trenutačnim potrebama kupaca, bili oni domaćinstva ili drvna industrija, već onoliko koliko je propisano u planovima gospodarenja", dodaju.

Ante je zadovoljan količinom drveta kojeg dobije za samoizradu i poslom kojim se bavi već godinama, a cijena je, uvjerava, morala skočiti zbog porasta cijene goriva. Priznaje da je posao težak, ali može se, kaže, zaraditi i ako opskrbi samo prijašnje, odnosno, vjerne mušterije. Vodi računa o tome da je drvo zdravo i da je količina odgovarajuća. Ne bune se ni njegovi pomagači, Dražen i njegov nećak Mihovil, student građevine iz Zadra, jer tako će zaraditi džeparac, a i dobra je to tjelovježba.

Ante se, veli, pridržava korištenja osiguranih kvota ogrjeva kod samoizrade, no poznate su i situacije zloupotrebe tih prava od nekih osoba pa su Uprave šuma strožim kontrolama i jasnim pravilima smanjile mogućnost djelovanja u tzv. „sivoj zoni". Navode kako u Hrvatskim šumama funkcionira čuvarska služba (lugari), koji nadziru i sprječavaju bespravnu sječu. „Bez obzira na značajno veću potražnju, ne bilježimo porast šumskih šteta u državnim šumama. Svi dosadašnji slučajevi (kojih u odnosu na veličinu površine kojom gospodarimo ima malo) riješeni su ili kroz preventivno djelovanje ili u suradnji s nadležnim institucijama".

Kad je, pak, riječ o krađi drva iz privatnih šuma, ona je proteklih godina bila poprilična premda se kazna za počinitelja može kretati od tri mjeseca do čak pet godina zatvora ili može biti novčana. Nažalost, kradljivce rijetko kad otkriju.

No, šume i drva za ogrjev ima i bit će, uvjeravaju iz Hrvatskih šuma, jer se šume obnavljaju prirodnom obnovom. „Površina pod šumama se ne smanjuje, nego prema EUROSTAT-ovim podacima čak i povećava (za 17 posto u 20 godina), a s obzirom da se uvijek siječe manje nego što prirasta, opstojnost šuma pri ovakvom načinu gospodarenja nije nimalo ugrožena, već upravo suprotno, šume ostaju vitalne i stabilne. Izvjestan problem pričinjavaju nam klimatske promjene, koje mogu uzrokovati probleme u prirodnoj obnovi ili naglo propadanje nekih vrsta koje se teško prilagođavaju globalnom zatopljenju. U tim slučajevima vrši se pošumljavanje ili popunjavanje. Hrvatske šume godišnje posade oko devet milijuna sadnica proizvedenih u vlastitim rasadnicima", odgovorili su.

Na kraju, nabavka ogrjevnog drveta (i kad se ne kupuje u šumarijama) i ove godine ne bi trebala biti problem, a čini se ovisi (i) o spretnosti kupaca u potrazi za pravim dobavljačem koji će dovesti kvalitetno drvo i pravu količinu po realnoj cijeni.