RAZLIKE u gospodarskoj razvijenosti hrvatskih županija velike su, a mogu se uočiti prema nizu pokazatelja. Jedan od najčešćih, BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći, prikazan je u analizi Hrvatske gospodarske komore. Naime, Grad Zagreb 2016. godine imao je 3,1 puta veći BDP po stanovniku u odnosu na najmanje razvijenu Brodsko-posavsku županiju.

Uz međusobnu usporedbu hrvatskih županija, koje su ujedno i NUTS 3 regije na razini EU, prikazana je i usporedba njihove gospodarske razvijenosti u odnosu na ostale takve regije Europske unije.

U analizi su, među 1348 NUTS 3 regija EU-a, uočeni vrlo različiti trendovi i općenito karakteristike gospodarstava, no izdvojeni su primjeri koji pokazuju da je moguće imati ravnomjernu gospodarsku razvijenost i na velikom prostoru te da je moguće i tijekom gospodarske krize imati rast BDP-a po stanovniku usporedno s rastom broja stanovnika. U većini takvih regija uočljiv je i znatan razvoj industrije u kriznim godinama.

U dvije županije zabilježen plus

Posljednje pretkrizne, 2008. godine, većina hrvatskih županija bila je rangirana ispod tisućitog mjesta od ukupno 1348 regija u EU-u. Prema novoj podjeli tih regija za znatan broj njih nisu dostupni podaci za 2008. godinu, ali prema staroj podjeli uočljivo je da su 2008. godine tri najlošije rangirane hrvatske županije bile slavonske (od njih ukupno pet), koje su bile i među 6,4 posto najlošije rangiranih NUTS 3 regija u cijeloj Uniji.

Promatrano međusobno, tada su bile vidljive velike razlike u razvijenosti hrvatskih regija. Osam godina poslije, odnosno prema podacima za 2016., vidljivo je da su hrvatske županije u nepovoljnijoj situaciji nego što su bile te 2008. godine. Ti su podaci u skladu i s kretanjima BDP-a na nacionalnoj razini. Tako je vidljiv kontinuirani pad gospodarske aktivnosti u kriznim godinama, odnosno od 2009. do 2014. godine bilježi se kontinuirani pad realnog BDP-a. Tek od 2015. godine počinje trend njegovog rasta i povoljniji gospodarski trendovi.

Među fenjerašima Slavonci su zadnji

Prema podacima o BDP-u po stanovniku prema standardu kupovne moći u odnosu na prosjek Europske unije za 2016. godinu, iskazan je pad toga pokazatelja u odnosu na onaj za 2008. godinu u većini hrvatskih županija, osim Međimurske i Šibensko-kninske županije, gdje je zabilježena nešto veća razina te Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, gdje je ostala ista. Što se tiče slavonskih županija, više nisu tri najlošije rangirane, nego su u Hrvatskoj na samom dnu njih četiri - izuzev Osječko-baranjske koja je prema standardu kupovne moći u sredini ljestvice. Četiri slavonske županije - Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska - pripadaju i među 2,7 posto najlošije rangiranih NUTS 3 regija EU-a, što također znači pogoršanje u odnosu na 2008. godinu.

Veći dio tog razdoblja Hrvatska je imala izrazito naglašenu gospodarsku krizu. Osim Grada Zagreba, ostale hrvatske županije, prema gospodarskoj razvijenosti, nalaze se znatno ispod prosjeka Europske unije. Razlika u gospodarskoj razvijenosti županija postignuta je na vrlo malom prostoru, jer je Hrvatska prema površini tek 19. zemlja Europske unije. Te razlike hrvatskih županija u gospodarskoj razvijenosti, istaknuto je u zaključku analize HGK, mogu se smanjiti različitim poreznim i neporeznim rasterećenjem investitora koji svojim ulaganjima povećavaju zaposlenost i standard stanovništva manje razvijenih županija.

I zaista, velik napor smo trebali učiniti kako bi se tako dugo zadržali na začelju zajednice od 512 milijuna stanovnika.

PDF Dokument

l-bdp-po-stanovniku-u-nuts-3-regijama-eu-25112019-cetvrta5df0b911d96b1.pdf