Politički i poslovni akteri trebaju biti što više usmjereni na rasterećenje bruto plaća, povećanje produktivnosti, reformu obrazovanja i nizu drugih javnih politika koje će zadržati i privući visokokvalificirane radnike koji mogu donijeti značajniji gospodarski rast i razvoj, a time i životni standard što već broja ljudi.
TRŽIŠTE rada u Hrvatskoj posljednjih je godina obilježeno velikim promjenama. Osim pojave fleksibilnijeg radnog vremena te mogućnosti rada od kuće i na izdvojenom mjestu, iseljavanje stanovništva i gospodarski rast doveli su do velike potražnje za radnicima, kao i do znatnijeg porasta plaća u svega nekoliko godina. Potonjem su znatnim dijelom doprinijele i političke odluke, zbog čega su posebno zadovoljni zaposlenici u javnim službama.
Kontinuiran gospodarski rast
Realna stopa rasta tromjesečnog BDP-a hrvatskog gospodarstva bilježi pozitivne vrijednosti 12 kvartala uzastopno, pri čemu 4,4 % u četvrtom kvartalu 2023. Istodobno su prosječne neto isplaćene plaće, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku o zaposlenosti i plaćama, porasle s 936 € u prvom kvartalu 2021. na 1.192 € u četvrtom kvartalu 2023., tj. za 27,4 %. U istom razdoblju najveći relativni rast prosječnih neto plaća bilježe Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 41,7 %; sa 686 € na 972 €), Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (za 35,1 % ; sa 686 € na 927 €) te Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (za 33,2 %; s 1.104 € na 1.470 €).
Borba sa strukturnim problemima
Usprkos tome, migracijski saldo hrvatskih državljana i dalje je negativan (ukupni je 2022. bio pozitivan zahvaljujući stranim radnicima), a produžuje se i popis deficitarnih zanimanja. Potreba za stručnim kadrom svih razina obrazovanja zahtijeva povećanje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u svim dijelovima Hrvatske, posebice u srednjim strukovnim školama. Kad je riječ o stručnim i sveučilišnim studijima, isto posebno vrijedi za zdravstvene, tehničke i nastavne smjerove.
Informacije i komunikacije na vrhu po plaćama
Upravo Informacije i komunikacije s prosječnom netom plaćom u 2023. od 1.580 € i Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s 1.408 €, uz Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (1.504 €), imaju najveće plaće u zemlji pa ih se s pravom može nazvati najperspektivnijim djelatnostima, osobito za mlade koji donose odluku oko odabira škole ili fakulteta. Prerađivačka industrija u prošloj godini bilježi prosječnih 1.060 € neto, dok Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 1.039 €. Ova dva područja djelatnosti imaju udio od 30,2 % zaposlenih u Hrvatskoj pa njihove neto plaće zapravo prikrivaju puno veće razlike i težak položaj velikog broja radnika. Na dnu ljestvice prosječnih neto plaća su Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s 909 €, kojima prema NKD klasifikaciji pripadaju djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing), djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja, djelatnosti zapošljavanja i dr.
U Brodsko-posavskoj prednjače Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
Kada se djelatnosti analiziraju po županijama, onda je očito da Informacije i komunikacije imaju najveće prosječne neto plaće u 10 od 21 županije, i to dominantno u kontinentalnom dijelu Hrvatske. U Brodsko-posavskoj su vodeće Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1.413 €), a u Požeško-slavonskoj županiji Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (1.337 €). Iako se po visini ističu Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja u Gradu Zagrebu (1.769 €), zanimljivo je primijetiti da je u Vukovarsko-srijemskoj županiji najveća neto plaća bila u Rudarstvu i vađenju (1.607 €).
I. Majstorić
Suprotno od toga su Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti koje imaju najmanje prosječne neto plaće isto u 10 od 21 županije, među kojima su Brodsko-posavska (808 €) i Požeško-slavonska županija (765 €). Zanimljivo je da najniže neto plaće u Dubrovačko-neretvanskoj (870 €) i Zadarskoj (868 €) ima Građevinarstvo, a u Šibensko-kninskoj županiji Poslovanje nekretninama (875 €).
I. Majstorić
Nužnost reformi
Iako ova analiza obuhvaća nominalne plaće, i njihova visina je itekako važna za sprječavanje daljnjeg iseljavanja, koje samo pogoršava gospodarske izglede Hrvatske na ekonomskoj karti Europe i svijeta. Zato politički i poslovni akteri trebaju biti što više usmjereni na rasterećenje bruto plaća, povećanje produktivnosti, reformu obrazovanja i nizu drugih javnih politika koje će zadržati i privući visokokvalificirane radnike koji mogu donijeti značajniji gospodarski rast i razvoj, a time i životni standard što već broja ljudi.
