Tek 60 posto oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu pa se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj veći od 600 tisuća.
SLAVONSKI BROD / POŽEGA - Danas se treću godinu zaredom obilježava Hrvatski dan šećerne bolesti u cilju jačanja svijesti te provođenja dodatnih preventivnih aktivnosti i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću. Proglašenje ovog dana donio je Hrvatski sabor 2022. godine na temelju inicijative Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.
Posljedica suvremenog načina života
Šećerna bolest (dijabetes) se naziva globalnom epidemijom zbog naglog porasta oboljelih u posljednjih nekoliko desetljeća.
Ž.G./SBplus/arhiva
Među uzrocima najznačajniji je suvremeni način života kojeg obilježava veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost, ističu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću, u 2023. je u Hrvatskoj bilo 395.058 osoba sa šećernom bolesti. Međutim, istraživanja pokazuju da tek 60,0 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu pa se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih veći od 600.000. Isti izvor govori da je 2013. bilo 241.990 registriranih osoba sa šećernom bolesti, odnosno da ih je lani bilo 63,25 % više u odnosu na samo 10 godina prije.
Požeško-slavonska ispred Brodsko-posavske
Gledajući ukupan broj osoba sa šećernom bolesti na 1.000 stanovnika u prošloj godini u Hrvatskoj ih je bilo 102 ili otprilike svaki deseti stanovnik. Među županijama se ističu Karlovačka (120,0 na 1.000 stanovnika), Krapinsko-zagorska županija (119,0) i Vukovarsko-srijemska županija (117,4) s najvišim odnosno Varaždinska (93,1), Zadarska (92,9) i Međimurska županija (91,4) s najnižim vrijednostima. Požeško-slavonska je na 6. mjestu (od 21) sa 111,4, a Brodsko-posavska županija na 14. sa 103,3.
I. Majstorić
Prošle godine je u Hrvatskoj bilo 40.546 novootkrivenih oboljenja od šećerne bolesti, što je 10,3 % od svih registriranih osoba sa šećernom bolesti. Stanje po županijama je nešto drugačije. Vodeće su Krapinsko-zagorska županija (13,7 %), Požeško-slavonska županija (12,7 %), Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka županija (obje 12,4). Varaždinska (9,1 %), Primorsko-goranska (8,6 %) i Međimurska županija (8,5 %) imaju najmanju vrijednost. Brodsko-posavska je na 7. mjestu (12 %).
I. Majstorić
Dijabetes je moguće spriječiti
Treba istaknuti da većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Neki rizični čimbenici koji se ne mogu promijeniti, a povećavaju rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 su: starija životna dob (iznad 45 godina života) osobe, dijabetes tipa 2 člana obitelji, sindrom policističnih jajnika (PCOS) i dijagnoza gestacijskog dijabetesa u trudnoći. Postoje i rizični čimbenici na koje možete utjecati: prekomjerna tjelesna težina i pretilost, nezdrava prehrana, pušenje i premalo tjelesne aktivnosti (manje od 3 puta tjedno).
Šećerna bolest je 3. vodeći uzrok smrti s udjelom od 7,8 % u 2022. godini. Stoga, ako uzmemo u obzir da je prosječna dob stanovništva Hrvatske 44,3 godine, od neprocjenjive je važnosti nastojati živjeti aktivno i razvijati zdrave životne navike.
HZJZ je objavio i Upitnik za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2 putem kojeg se građani mogu informirati koliki je njihov rizik od oboljevanja od šećerne bolesti i kako ga smanjiti.
