SLAVONSKI BROD - Problemi u zdravstvu, prije svega deficit stručnog osoblja, poznata su tema kako u Hrvatskoj tako i u Brodsko-posavskoj županiji. S druge strane, svjedoci smo „odumiranja“ sela i seoskih gospodarstava, poljoprivrednici kukaju da im se ne isplati držati kokoši, svinje i krave. Jedna je struka koja, na neki način, objedinjuje sve navedeno i o svemu tome ovisi, stoga nas je zanimalo kakvo je stanje u njoj na području grada i županije u ovim izazovnim vremenima.

- Vrlo je malo onih koji završavaju veterinu, a još manje onih koji nakon toga ostaju u Hrvatskoj. Većina ih odlazi van, a druga je česta opcija da se bave prodajom lijekova. To je zaista loš izbor - završite fakultet da biste radili posao koji možete i sa srednjom stručnom spremom - kazala je dr. vet. Sanja Šetina, specijalistica za patologiju domaćih mesojeda, iz veterinarske stanice „Veto“ iz Slavonskog Broda.

S „doktorima za životinje“ slična je, dakle, situacija kao i s onima za ljude, pa se može pretpostaviti da su im jednaki i uzroci.

- Istina je da mnogi odlaze u npr. Njemačku ili Irsku zbog bolje zarade, ali je zanimljivo da su plaće veterinara u Slavoniji i dvostruko veće od onih u Zagrebu. Oni svejedno ovdje ne žele živjeti, dok ih je u Zagrebu na birou mnogo - opisala je veterinarka svojevrsni paradoks, koji bi se, kako tvrdi, mogao objasniti nestankom tzv. velike prakse.

- Kad sam ja počela raditi, 1996. godine, ova veterinarska stanica imala je na svome terenu desetke tisuća muznih krava, dok je danas na njemu - govorimo o selima oko Podcrkavlja te Gornjoj i Donjoj Vrbi - svega tridesetak krava. Ista sudbina čeka i svinjogojstvo, koje ide u pravcu uništenja. Tako smo, primjerice, ove godine analizirali jednu trećinu uzoraka svinjskog mesa u odnosu na razdoblje prije dvije godine - kazala je dr. Šetina, napomenuvši da u potonjem slučaju ima više čimbenika.

- Svinja je, svakako, sve manje, ljudi manje kolju, ali isto tako mnogi smatraju da je trihinela veterinarska izmišljotina ili jednostavno meso na analizu ne donose.

Ove tužne brojke ipak su, prije svega, gorući problem poljoprivrede, dok veterinari posla imaju zahvaljujući drugim „pacijentima“. Naglasak je sada na tzv. maloj praksi.

- Još otprije naša je stanica bila popularna među lovcima, koji su nam dovodili svoje pse, ali danas su zastupljene sve vrste kućnih ljubimaca: pored pasa tu su i mačke, ptice, gmazovi... Sve se više okrećemo tom segmentu djelatnosti na način da se dodatno usavršavamo, educiramo, npr. za rad s pticama ili egzotičnim životinjama jer se to na hrvatskim fakultetima zasebno ne izučava. Naravno, i dalje su kao ljubimci u Slavonskom Brodu najpopularniji psi i mačke, s tim da je mačaka sve više. Nekad su psi izrazito dominirali, bilo je, recimo, 50 pasa na jednu mačku, a danas je taj omjer otprilike pola-pola. - opisala je naša sugovornica neke nove trendove u svijetu kućnih ljubimaca, među kojima se neki ipak posebno ističu.

- Različite papige, najčešće tigrice i nimfe, zatim rozele, aleksandri i sl., a imamo i određeni broj guštera, npr. bradate agame i iguane