S obzirom na izumiranje poljoprivrede i napuštanje ruralnih dijelova Hrvatske, posebice Slavonije, oni koji imaju koji hektar za uzgoj te vrijedne biljke, svakako bi se u tome trebali okušati jer tržište je očigledno prilično veliko. Iako se radi o kulturi netipičnoj za slavonske njive, možda bi upravo u njoj poljoprivrednici bačeni na koljena mogli pronaći svoj spas.
SLAVONSKI BROD / VRPOLJE - Zvonimir Kalić, 26-godišnji
magistar diplomacije i nositelj OPG-a Kalić iz Vrpolja, prije nekoliko tjedana
proglašen je najboljim hrvatskim mladim poljoprivrednikom kao jedini u konkurenciji s područja
Brodsko-posavske županije.
No, ono što je posljednjih dana bilo najviše u fokusu, a
vezano je i za Zvonimira jesu velike promjene kada je u pitanju uzgoj
industrijske konoplje i proizvoda od nje.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe
droga stupio je na snagu prošli tjedan, 25. travnja 2019., a njime je, između
ostalog, poljoprivrednicima pojednostavljen i olakšan uzgoj industrijske
konoplje.
U Hrvatskoj je trenutno, uz Zvonimira, 80-tak proizvođača
koji industrijsku konoplju uzgajaju na oko tisuću hektara. Svi oni sada smiju koristiti
cijelu biljku koju uzgoje i to u industrijske svrhe u građevinskoj, tekstilnoj,
prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u
proizvodnji biogoriva. Dosad su proizvođači vrijedne dijelove biljke poput
stabljike i listova bacali, a koristiti su smjeli samo sjeme i cvjetove.
O koliko se pritom apsurdu radi dovoljno govori popis svega
što se od cijele biljke konoplje može napraviti. Konopljino se vlakno, piše Agroklub, odlikuje velikom čvrstoćom, elastičnošću, dugotrajnošću i otpornošću
na vodu, pa se upotrebljava za proizvodnju užadi, konopca, jedara, platna,
izradu odjeće i obuće, cerada, šatora, ribarskih mreža, vatrogasnih cijevi i
opreme, vreća, konjske sprežne opreme ,...
Nakon dobivanja vlakna ostaje i drvenasti dio stabljike koji
se koristi za izradu papira, celuloze, izolacijskog materijala te se
upotrebljava i za ogrijev. Konopljino sjeme ima više od 30 posto ulja, pa se od
njega pravi ulje koje se može upotrebljavati u ljudskoj prehrani. Ulje je lako
sušivo pa se upotrebljava za proizvodnju boja i lakova, a sjeme se koristi za
hranu peradi i ptica.
Drvenasti dio stabljike konoplje iskorištava se za izradu
papira (papir za cigarete, vrijednosnog papira, papira za Bibliju, masnog
papira, posebnog papira za slikarstvo, izolacijske trake za električne
kondenzatore, posebnog netkanog papira, papira za filtre, filtri za kavu i
vrećice za čaj). Konopljina vlakna služe za izradu kočnog mehanizma i
unutrašnjih obloga automobila.
Čajem od samljevenog sjemena nekad se liječila upala
mokraćnih putova, a služio je i kao oblog pri ubodima i oteklinama. Njime su se
liječile i bolesti poput upale krajnika, groznice, nesanice, bradavica i
opadanja kose. Sada je jasno, popis svega za što se može iskoristiti konoplja prilično je
dugačak, a razlozi zašto tu biljku neprestano stigmatiziraju i zakonski njezino korištenje ograničavaju brojne države, raznoliki su gotovo kao i njezine mogućnosti.
S obzirom na izumiranje poljoprivrede i napuštanje ruralnih
dijelova Hrvatske, posebice Slavonije, oni koji imaju koji hektar za uzgoj te
vrijedne biljke, svakako bi se u tome trebali okušati jer tržište je očigledno
prilično veliko. Iako se radi o kulturi netipičnoj za slavonske njive, možda bi
upravo u njoj poljoprivrednici bačeni na koljena mogli pronaći svoj spas.
