SLAVONSKI BROD / SLAVONSKI KOBAŠ - O gigantskoj paulovniji, najbrže rastućem stablu na svijetu, pisali smo nedavno jer se njezinim uzgojem već godinama uspješno bavi slavonskobrodski Regionalni centar za biotehnološka istraživanja i razvoj Brodsko-posavske županije.

Nije nikakva novost da je već godinama zanimanje za itekako profitabilan uzgoj te vrste drveća zainteresirano sve više ljudi. Samo prošle godine, Centar je u laboratorijskim uvjetima proizveo ukupno 55 tisuća sadnica paulovnije, 20 posto više u odnosu na godinu prije.

Prema Rješenju koje je izdao Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša, paulovnija stiže i u Slavonski Kobaš. Naime, županijski je Odjel razmatrao zahtjev Dragana Čuletića za uvođenjem hibrida stranih vrsta u prirodu na katastarsku česticu 2068 na području Općine Oriovac, a u Slavonskom Kobašu. Zaključak je kako je namjeravani zahtjev prihvatljiv za ekološku mrežu.

Brođanin na spomenutoj lokaciji planira sadnju radi uzgoja trupaca za industrijsku proizvodnju. Površina za uzgoj iznosi jedan hektar, a sadnja je planirana u rujnu ove godine. Na razmaku od četiri metra bit će posađeno 450 sadnica i to ručno na prethodno obrađenom tlu.

Predviđeno trajanje uzgoja je desetak godina.

- S obzirom na značajke zahvata, uz pridržavanje važećih propisa iz područja zaštite okoliša, voda i održivog gospodarenja otpadom, Prethodnom ocjenom zahvata, moguće je isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže. - zaključak je županijskog Odjela koji smatra kako neće time biti narušeno ni stanište različitih vrsta ptica.

Paulovnija raste pet do 5,5 metara za samo četiri mjeseca, a očekivani je rast u prvoj sezoni između tri i četiri metra, uz promjer debla preko deset centimetara. Nakon osam do devet godina, taj bi promjer trebao iznositi 40-ak centimetara, dok je ukupna visina stabla preko 15 metara.

Kako piše Agroklub, austrijski otkupljivači zainteresirani su i za debla promjera 25 centimetara jer su im i ona dovoljna za gradnju drvenih kuća. U našoj se klimi to može postići za pet do šest godina. Prije dvije godine, realna je cijena za kubik debla paulovnije u Euopi bila dvjesto eura, ali je europski uzgoj, u odnosu na kineski (2,5 milijuna hektara) zanemariv. Na zapadu, pak, ta cijena višestruko raste pa se ponegdje za kubik može dobiti i tisuću eura. Cijena je, dakle, rizik jer varira, a usto, nitko ne može garantirati kolika će biti za deset godina. Ipak, oni koji paulovniju uzgajaju smatraju to isplativim.

Osim toga, upravo bi promjena kultura i ciljeva uzgoja nekih novih kultura mogla biti dobra za popunjavanje slavonskih njiva i poljoprivrednih zemljišta.