VELIKA KOPANICA – Savjetodavna služba i Svinjogojska udruga Brodsko-posavske županije organizirale su u Velikoj Kopanici regionalni svinjogojski forum. Tamo se razgovaralo o toj grani stočarstva kroz ulazak RH u EU, mjerama Ruralnog razvoja, soji u hranidbi svinja, načinu kako higijenskim mjerama do njihovoga zdravlja, domaćoj proizvodnji, tehnologiji uzgoja svinja na OPG-ovima, udruživanju proizvođača i drugim aktualnostima. O tim temama govorili su predstavnici, stručnjaci Savjetodavne službe, Ministarstva poljoprivrede, Poljoprivrednog fakulteta Osijek... piše Glas Slavonije.

Hrvatski svinjogojci proizvode od 850.000 do 900.000 svinja, a potrošnja nam je 2,5 milijuna, što nedvosmisleno ukazuje na to da treba povećati proizvodnju.

Voditelj Službe za stočarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede Dalibor Janda govorio je o stanju i perspektivama našeg svinjogojstva u okviru EU-a, kada je rečeno da su prethodne najave o tome da ulaskom u Uniju dolazimo na veliko tržište od čak 500 milijuna potrošača te da ćemo na njemu svinje lako prodati, što je bilo - precijenjeno.

- Problem je što su uzgajivači svinja u Europi konkurentniji od nas, odnosno s nižim su cijenama. Posebice se to odnosi na vrijeme ruske krize zbog koje je pritisak mesa, koje je inače išlo u Rusiju, na europsko tržište, pa sada to meso završava u članicama EU-a. Dakako, ako je velika ponuda tog mesa – cijena mu mora ići dolje - kaže viši stručni savjetnik Savjetodavne službe - ured u Gundincima, Željko Kucjenić. Ocjenjuje da se u cijene na tržištu EU-a u našem slučaju mogu uklopiti samo veliki uzgajivači čiji menadžment zna proizvesti svinju koja cijenom može parirati za tržište EU-a, no da se naši prosječni, manji proizvođači, ne mogu uklopiti u te cijene.

- Za sada za svinjogojce nema pomaka zbog ulaska RH u Uniju, to se jedino može dogoditi ako se počnu koristiti mjere iz Ruralnog razvoja. Znači, moći ćete sagraditi objekte s kojima ćete moći konkurirati proizvođačima vani. Ako se te mjere ne budu mogle korsititi, morat ćete sami izgraditi objekte koji će opteretiti proizvodnju, a što će se odraziti na cijenu, kaže Kucjenić. Srećom po domaće svinjogojce, u 2014. im se, kao indirektan utjecaj rusko-ukrajinske krize, dogodio izvoz u Srbiju. U protivnom, vladao bi još veći pritisak. Tijekom 2014. hrvatski svinjogojci izvezli su i u Austriju, Mađarsku. Predsjednik Udruge svinjogojaca OBŽ Goran Jančo kaže da je izvoz do 1. prosinca obuhvatio 120.000 tovljenika.

- Austrija je država koja štiti svoje svinjogojce pa je u nju teško izvoziti, no uspjelo se probiti barijere - kaže Kucjenić.

Hrvatski svinjogojci proizvode od 850.000 do 900.000 svinja, a potrošnja nam je 2,5 milijuna, što nedvosmisleno ukazuje na to da treba povećati proizvodnju.

– Svi koji planiraju nekakva udruživanja, klastere…, oni se orijentiraju da u RH proizvedemo 2,5 milijuana svinja i da možemo biti jeftiniji bar za trošak prijevoza u odnosu na strance. Naši proizvođali mogu proizvesti svinja za naše potrebe i još za izvoz, no problem je u tome što ne možemo prodavati svinje po toj cijeni po kojoj nam stižu izvana, Uspijemo li izgraditi objekte i postići razinu od 28-30 prasadi po krmači, kao tvrtke vani, tada ćemo moći ići s tom cijenom s kojom oni vani idu. Zašto bi neki prerađivač kupovao svinje kod našeg proizvođača, ako mu iz Nizozemske dođe kamion prasadi ili svinja koje će dobiti jeftinije - kaže Kucjenić. U uvjetima slobodnog tržišta, ako hoćete prodati svoj proizvod, morate biti ili jeftiniji ili kvalitetniji, a potonje znači i veću cijenu, s tim da je naš prosječan potrošač u takvoj situaciji da gleda na cijenu, a ne kvalitetu. Kucjenić procjenjuje da bi ulazak RH u EU za domaće svinjogojce mogao značiti bolju 2015., krenu li mjere plana Ruralnog razvoja.

Potrebno je udruživanje
Na svinjogojskom forumu riječi je bilo i o udruživanju. "Svi govore o nekim udruženjima, klasterima, proizvođačkim organizacijama, zadrugama…, da zajednički idemo u nabavu repromaterijala, no ne postoji kritična masa, ili netko tko bi ljude mogao organizirati, ustrojiti na način da OPG-ovi imaju servis u tom udruženju. Naime, u to treba uložiti novac, a znamo kako svinjogojci stoje s novcem i da su izvarani već bezbroj puta”, kaže viši stručni savjetnik Savjetodavne službe Željko Kucjenić.