SLAVONSKI BROD - Iako suočeni s „pandemijom“ poskupljenja, građanima najteže pada rast cijena proizvoda i usluga koje koriste obilno i svakodnevno. Eurostat se pozabavio cijenama kruha, izračunavši da je ova popularna namirnica u Hrvatskoj, u godinu dana, poskupila 30-ak posto. Drugim riječima, kruh koji ste lani plaćali sedam ili osam kuna, sada vas košta devet do deset kuna. To nam je potvrdilo i dvoje vlasnika pekarnica iz Slavonskog Broda.

- Bijeli kruh od 700 grama iznosti devet kuna, a domaći od jedan kilogram jedanaest kuna - objasnio je Arsim Maralushaj na primjeru u svojoj pekarnici najprodavanijih vrsta.

- Poskupile su sirovine, brašno, na primjer, više od 50 posto, ali s tim bismo još nekako i izašli na kraj da nije ekstremnog poskupljenja energenata. Primjerice, plin i struju, koje sam prije koju godinu plaćala 6 tisuća, kuna sada plaćam 25 tisuća! Pritom smo ih trošili racionalno, ali, svejedno, računi su nas dotukli - kazala je vlasnica Anita J.

Unatoč razmjerima troškova proizvodnje, oboje vlasnika ne namjeravaju podizati cijene svojih proizvoda, barem ne u skorije vrijeme, no Anita J. je po tom pitanju zabrinutija, podjednako za sebe kao vlasnika i za svoje kupce.

- Dugoročno gledano, mislim da su ovakve cijene kruha i pekarskih proizvoda neodržive. Mislim da ljudi još uvijek nisu svjesni o kakvim je tu promjenama riječ. Mnogi smatraju da je to samo prolazna faza i da će se cijene vratiti „u normalu“. Ipak, kupuju manje, npr. jedna stalna mušterija nekad bi obično kupila kruh i četiri-pet kifli, a sad samo kruh. Kifle su je dnevno koštale desetak kuna, a za starije ljude to nije malo - objasnila je Anita J. kojoj ipak optimizma ne nedostaje.

- Ako smo preživjeli „koronu“, možemo i ovo. Ali neće biti lako.

Ni ona ni Arsim Maralushaj nisu se požalili na prodaju kruha, a da se „bez kruha ne može“, bez obzira na cijenu, potvrdili su i pojedini konzumenti.

- Za kupovinu je zadužena supruga, ali kruha u kući ima uvijek. Da košta i 20 kuna, moraš ga kupiti - jasan je bio gospodin Stjepanović, a njegov anonimni kolega, također veliki potrošač tjestenine, razočarano dodao da kruh u Hrvatskoj košta jednako kao u Njemačkoj, koja ima daleko bolji standard.

Poskupljenje brašna, naročito integralnih i „zdravijih“ vrsta od pšeničnog, teško je palo i onima koji kruh peku sami, ali ih nije pokolebalo.

- Zbog sinovih zdravstvenih problema ne jedemo kruh iz pekare, nego ga pečem sama, od npr. heljde. I tim vrstama brašna, koje su i inače skuplje, cijena je porasla, ali kupujem ga kao i uvijek - kazala je Kristina Stanić.

Najbolje su prošli, dakako, oni koji kruh konzumiraju malo ili nimalo.

- Pola kruha „potraje“ mi tjedan dana. Jednostavno ga nemam naviku jesti, pa mi njegovo poskupljenje nije teško palo - istaknuo je Darian Rončević svoju „nehotičnu“ zdravu naviku, i za organizam i za džep.

Ovaj posljednji primjer podsjetio je na negativan podatak kojemu bi poskupljenje „kruha svagdašnjeg“ možda moglo biti od pomoći. Naime, Hrvati su, s 45 kilograma po glavi godišnje, (pre)veliki potrošači kruha i pekarskih proizvoda, koji su, kao što je poznato, visoko na nutricionističkoj „crnoj listi“, stoga je ovo možda prilika da si, „demotivirani“ cijenama, poboljšaju barem zdravstvenu sliku. Ali to je teško očekivati u nekoj većoj mjeri ako se ima u vidu koliko je kruh „usađen“ u ovdašnju prehrambenu kulturu, da ga neki jedu i s tjesteninom, kao i činjenica da je za veknu kruha potrebno izdvojiti tek kunu-dvije više, Prije da bi ovu priliku mogli uvidjeti Mađari, kojima je kruh u istome razdoblju postao skuplji za čak 65 posto.