Na vanjskim granicama Europske unije, moguće su u budućnosti puno veće gužve i čekanja zbog novog sustava provjera osoba koje su državljani zemalja koje nisu članice EU-a.

Umjesto pečata u putovnicama, na graničnim prijelazima uvest će se novi elektronički sustav za registraciju ulazaka i izlazaka državljana zemalja koje nisu članice EU-a, prenosi jučerašnju vijest Novog lista Radio Nova Gradiška.

Novi način registracije putnika iz trećih država koji prelaze granice Europske unije mogao bi izazvati nove gužve na graničnim prijelazima. Od takvog scenarija strahuju i Hrvatska i Slovenija koje su na moguće probleme upozorile institucije EU-a.

Umjesto pečata u putovnicama, na graničnim prijelazima uvest će se novi elektronički sustav za registraciju ulazaka i izlazaka državljana zemalja koje nisu članice EU-a. Sustav koji bi trebao postati u potpunosti operativan 2020. godine, pohranjivat će podatke o datumima ulaska i izlaska pa će se, primjerice, moći jednostavnije provjeriti je li netko ostao u schengenskom prostoru dulje od dozvoljenog.

No, Hrvatska, koja još nije članica schengenskog prostora, novi sustav neće moći koristiti sve dok ne prođe schengensku evaluaciju. Stoga se zasad kao vanjsku granicu EU juga gleda Sloveniju.

Zbog toga što je primjena sustava ograničena na schengensko područje, Slovenija predviđa probleme na graničnim prijelazima. U posebnoj izjavi, priloženoj prilikom donošenja nove uredbe, Slovenija je istaknula da podržava napore za jačanje kontrole na granicama EU-a. No, upozorili su i da bi sustav mogao imati "nerazmjeran učinak na protočnost prometa na graničnim prijelazima na kopnenim granicama na kojima će se provoditi, a time i na nekim granicama među državama članicama EU-a".

"Željeli bismo istaknuti da je infrastruktura na graničnim prijelazima na vanjskoj kopnenoj granici schengenskog područja u Republici Sloveniji bila prilagođena obvezama u trenutku ulaska u schengensko područje. Uz stalno povećanje prometa na toj granici, izmijenjeni režim nadzora zbog sustavne kontrole svih putnika i obvezne uporabe brojnih novih sustava za granični nadzor, navedena infrastruktura uskoro više neće omogućavati razumnu protočnost prometa", navodi se u slovenskoj izjavi. Stoga su pozvali Europsku komisiju da osigura dodatna sredstva za prilagodbu infrastrukture na graničnim prijelazima. U protivnom neće se smatrati odgovornim za moguće probleme.

"Nadzor na vanjskim granicama u zajedničkom je interesu svih država članica EU-a te uspostavom sustava ulaska/izlaska Republika Slovenija ne može biti odgovorna, niti će biti odgovorna za moguće produljenje čekanja na vanjskim granicama schengenskog područja te to neće smatrati bilateralnim pitanjem koje treba rješavati u okviru odnosa sa susjednim zemljama", istaknula je Slovenija.

U njihovoj izjavi, kao niti u odgovorima iz slovenskog Ministarstva unutarnjih poslova, ne govori se izrijekom o graničnim prijelazima na hrvatsko-slovenskoj granici. No, s obzirom da spominju 'vanjsku granicu schengenskog područja' jasno je da je, sve do pristupanja Hrvatske Schengenu, riječ upravo o toj granici. Pritom, dakle, upozoravaju i da eventualne probleme neće rješavati bilateralno kao što je, podsjetimo, bio slučaj kada su kolone na granici izazvale sustavne kontrole, uvedene u proljeće ove godine.

I Hrvatska je u svojoj izjavi upozorila na mogućnost da novi sustav ponovno 'zagužva' granice. "Nejednaka primjena Uredbe imala bi ozbiljne implikacije i na protočnost prekograničnog prometa jer bi pored uvedenih sustavnih provjera bilo potrebno dodatno vrijeme za ručnu umjesto automatiziranu obradu putne dokumentacije, čime bi se dovelo u pitanje adekvatno sigurnosno profiliranje putnika od strane graničnih službenika", navodi Hrvatska, ne precizirajući o kojim se granicama radi.

iz slovenskog Ministarstva poručuju da svaka promjena u režimu granične kontrole, koja produljuje vrijeme provjera, ima potencijalno negativan učinak na vrijeme čekanja za prelazak granice. "Zbog toga i zbog iskustva s uvođenjem sustavnih kontrola na granicama u travnju ove godine, Slovenija je na to posebno upozorila države članice i Europsku komisiju. Republika Slovenija se tijekom pregovora zalagala za to da se sustav koristi na vanjskim granicama EU-a, što znači na vanjskim granicama Republike Hrvatske", izjavili su iz slovenskog MUP-a.