SLAVONSKI BROD – Prvi moderni neboder u Slavonskom Brodu, smješten u Ulici Petra Krešimira IV na broju 22, poznatijoj kao Široka ulica, izgrađen je 1958. godine po projektu jednog od najznačajnijih hrvatskih arhitekata, Hinka Bauera. Ovaj neboder nije samo obilježio početak novog urbanog razdoblja za Slavonski Brod, već je i simbolizirao širu modernizaciju koja je zahvatila poslijeratnu Hrvatsku. Njegova izgradnja odrazila je napredak u arhitektonskim pristupima i graditeljskim tehnologijama, unoseći duh modernizma u grad koji je do tada imao pretežno tradicionalnu arhitekturu.

Arhitekt Hinko Bauer rođen je 1908. godine u Trstu, a svoj je rani život proveo u Rijeci, gdje je završio obrazovanje. Diplomirao je 1931. godine na Arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a njegovi prvi profesionalni koraci povezani su s radom pod mentorstvom velikih imena hrvatske arhitekture, poput Rudolfa Lubynskog, jednog od najpoznatijih arhitekata secesije u Hrvatskoj, te Marijana Haberlea, poznatog po značajnim projektima u Zagrebu i šire. Bauerova rani arhitektonski razvoj usmjeravan je prema principima modernizma, stilskog pokreta koji se pojavio u prvim desetljećima 20. stoljeća, a koji je naglašavao funkcionalnost, racionalnost i čiste geometrijske oblike.

Bauerova profesionalna karijera bila je raznolika i bogata, a njegov doprinos hrvatskoj arhitekturi neprocjenjiv. Od 1936. godine, Bauer se aktivno bavi projektiranjem i radi u uredu Marijana Haberlea, gdje sudjeluje u dizajniranju niza važnih građevina, uključujući Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu i Inženjerski dom. Njegov rad na ovim projektima označio je Bauerovu posvećenost funkcionalnosti, čistim linijama i minimalizmu, principima koji će postati obilježje njegove karijere.

Tijekom Drugog svjetskog rata, Bauer se pridružio Narodnooslobodilačkom pokretu, a 1944. godine bio je zatočen i deportiran u zloglasni koncentracijski logor Dachau. Unatoč teškim okolnostima, uspio je preživjeti Holokaust i nakon rata vratio se u Hrvatsku, gdje je nastavio svoj rad. Povratkom u Zagreb, Bauer osniva vlastiti arhitektonski studio "Bauer" 1954. godine, gdje kreira neka od svojih najpoznatijih djela, poput "Narodnog sveučilišta" u Kordunskoj ulici, "Zagrebačkog zbora" (danas Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu) te "Klinike za plućne bolesti Jordanovac".

Jedan od najznačajnijih projekata Hinka Bauera izvan Zagreba bio je upravo prvi neboder u Slavonskom Brodu. Ova moderna stambeno-poslovna zgrada, smještena u Ulici Petra Krešimira IV, poznatijoj kao Široka ulica, izgrađena je 1958. godine i bila je prva takva zgrada u gradu, čime je označila prijelomni trenutak u njegovom urbanističkom razvoju.

Neboder visok šest etaža, s poslovnim prostorima u prizemlju, bio je inovativan za tadašnje vrijeme. Ovaj je projekt u Slavonskom Brodu unio duh modernizma, koji je Hinko Bauer savršeno prenio kroz svoju arhitekturu. Zgrada se odlikuje karakterističnim modernističkim obilježjima: čiste i jednostavne linije, minimalizam, funkcionalni prostorni raspored, te pažljivo dizajnirani prozori i fasada koji omogućuju dovoljno prirodne svjetlosti i ventilacije.

Bauerov stil nije bio samo estetski, već duboko funkcionalan. Neboder je bio zamišljen kao stambeno-poslovni kompleks koji može zadovoljiti različite potrebe stanovnika grada. Stambeni dio zgrade bio je sastavljen od stanova različitih veličina, prilagođenih kako obiteljima, tako i pojedincima, čime je pružao fleksibilna rješenja za stanovanje u urbanom okruženju. U poslovnom prostoru u prizmelju danas se nalazi trgovina obuće "Roberto". 

Izgradnja nebodera u Slavonskom Brodu dio je šireg urbanističkog plana razvoja grada u poslijeratnom razdoblju. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Slavonski Brod, kao i mnogi drugi gradovi u Hrvatskoj, suočio se s potrebom za obnovom i modernizacijom. Industrijalizacija i brz porast stanovništva zahtijevali su nove pristupe u gradnji, a Bauerov neboder predstavljao je jednu od prvih višekatnih zgrada koja je odgovorila na te potrebe. Izgradnjom nebodera stvorila se nova urbana vertikala u gradu, koja je promijenila njegov vizualni identitet i postala simbol modernog doba.

Bauerov pristup urbanizmu nije bio samo usmjeren na izgradnju pojedinačnih zgrada, već je bio dio šire vizije o tome kako grad treba rasti i razvijati se. Njegova arhitektura bila je u suglasju s modernim shvaćanjima o urbanom prostoru, koja su naglašavala potrebu za funkcionalnošću, prilagodljivošću i kvalitetom života u urbanim sredinama. Bauer je svojim projektima u Slavonskom Brodu ne samo pružio fizički prostor za stanovanje i poslovanje, već je doprinio i stvaranju novog, modernog urbanog identiteta grada.

Neboder u Ulici Petra Krešimira IV ostao je trajan simbol poslijeratnog napretka Slavonskog Broda. Više od šest desetljeća nakon izgradnje, zgrada i dalje dominira svojom okolicom i služi kao podsjetnik na vizionarsku arhitekturu Hinka Bauera, koja je bila ispred svog vremena. Njegova posvećenost funkcionalnosti i jednostavnosti, u kombinaciji s dubokim razumijevanjem urbanih potreba, omogućila je stvaranje prostora koji je do danas zadržao svoju funkcionalnost i vrijednost.

Iako se urbanistički pejzaž Slavonskog Broda promijenio, Bauerov neboder ostaje ključna točka u povijesti grada, ne samo kao prvi neboder, već i kao simbol arhitektonske inovacije i urbanističkog razvoja.

Ovaj neboder, kao i mnogi drugi Bauerovi projekti, svjedoči o njegovom trajnom doprinosu hrvatskoj arhitekturi i urbanizmu. Njegova vizija modernog, funkcionalnog i racionalnog prostora ostavila je dubok trag, ne samo u velikim gradovima poput Zagreba, već i u manjim urbanim sredinama poput Slavonskog Broda.