SLAVONSKI BROD - Stanje u hrvatskom, pa tako i brodsko-posavskom svinjogojstvu posljednjih je nekoliko godina vrlo teško. Činjenica da je svinja ovdašnja „kraljica životinja“, njeno meso duboko ukorijenjeno u slavonsku gastronomiju i proizvodnju, nije bila dovoljna da se odupre nepovoljnim domaćim i globalnim okolnostima.

- I ove smo godine bili suočeni s velikim poremećajima na tržištu, koje je izazvao prvenstveno rat u Ukrajini, potom, posljedično, veliki rast cijena energenata i repromaterijala bez kojih nema suvremene proizvodnje svinja. Kukuruz je bio izuzetno skup, s 2.5 kune ili više po kilogramu, a isti je slučaj bio i sa sojinom sačmom i premiksima. Tu je i poskupljenje struje, koje nam je svima dobro poznato - naveo je Željko Burazović, pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu, probleme koji su izvan domašaja domaće politike.

Nema sumnje da su te okolnosti možda i glavni krivac za stanje u ovoj oblasti poljoprivrede u Brodsko-posavskoj županiji. Troškovi uzgoja stoke, pokazale su usporedbe, u cijeloj su Europskoj uniji bili veći još jedino u Latviji i Litvi. Još jedan nevjerojatan podatak za zemlju koja ima svoju „žitnicu“.

Ali u politici i ekonomiji, globalni su trendovi „apscisa“, dok „ordinatu“ uvijek treba potražiti u domaćoj politici. Drugim riječima, valja analizirati i prihvatiti i vlastitu odgovornost, u ovom slučaju za loše stanje.

- Ne samo da se uvozi nego se to isto i potiče djelom sustava potpora u poljoprivredi, već godinama unatrag. To ugrožava i razvoj, ali i sam opstanak domaćeg stočarstva, osobito svinjogojstva i govedarstva - bio je sasvim konkretan i izravan poljoprivredni analitičar Miroslav Kovač, nekada i sam svinjogojac.

- Nema države, sustava, naroda, čovjeka koji je spreman izdržati pritisak izgubljenih vrijednosti kakav se dogodio u Hrvatskoj. Uništena je domaća populacija svinja i goveda, dugoročnim, očito je to, lošim političkim odlukama, bez jasnog cilja u prostoru i s čovjekom, najčešće vođena ‘vatrogasnom’ logikom - nastavio je Kovač još ogorčenije.

„Združeni pothvat“ vanjskih i unutarnjih promašenih politika na svojim su leđima dobro osjetili kupci i konzumenti svinjskog mesa, tj. građani.

- Ljudi su, nakon dugo vremena, bili suočeni s velikim povećanjem cijene svinjskog mesa. Tako su se, na primjer, u istočnom dijelu Brodsko-posavske županije, „kolijevci svinjogojstva“, tovljenici godinama prodavali za 11-13 kuna po kilogramu, a ove godine za čak 18 kuna. Građani su to poskupljenje jednostavno morali prihvatiti kao novu realnost - podsjetio je pročelnik Burazović kako je mnogima u Hrvatskoj nekada relativno povoljno meso postalo gotovo pa „luksuz“.

Mnogi uzgajivači svinja u Brodsko-posavskoj županiji od toga su posla, kao i drugdje u Hrvatskoj, naposljetku odustali.

- Prema službenim podatcima, na području županije trenutno djeluje 146 malih svinjogojskih obiteljskih gospodarstava, ne računajući, dakle, velike klastere. To je još uvijek respektabilan broj, mada značajno manji u odnosu na prije desetak godina - kazao je Burazović, istaknuvš da se ovdje između „malih“ i „velikih“ pokazala značajna razlika. Suprotno nekom općem pravilu, bolje su prošli - mali.

- Veliki uzgajvači, poput OPG-a Mire Kolesarića iz Dubočca, koji su se udružili u proizvodne klastere, morali su trgovali po znatno nižoj cijeni, recimo, 13 kuna po kilogramu. S obzirom na to da im ne input, npr. spomenuti kukuruz, bio jednako skup kao i drugima, svojom su se prihodima pokrili i nešto malo zaradili. S druge strane, mali OPG-ovi, vođeni tržišnom logikom, svinje su prodavali po spomenutoj visokoj cijeni.

Upravo mu ovogodišnje bilance malih obiteljskih gospodarstava ulijevaju nadu.

- Ako se prisjetimo godina kada su oni bili u minusu, onda je i ovakva situacija pozitivan pokazatelji te znak da svinjogojstvo ide k oporavku. Nadam se da je ova godna prekretnica i početak razdoblja u kojemu će naši proizvođači na kraju godine, kad se podvuče crta, biti zadovoljni rezultatima - kazao je pročelnik.