SLAVONSKI BROD - Nakon što je naziv „slavonski med", uz „slavonski kulen/kulin", upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla te je time na zajedničkom europskom tržištu još jedan tradicionalni slavonski proizvod potvrdio provjerenu i priznatu kvalitetu, za slavonske pčelare iz Europske unije najavljuju još bolje vijesti.

- Europska unija shvatila je važnost pčelarstva koje je sastavni dio europske poljoprivrede i za više od pola milijuna građana Unije predstavlja izvor glavnoga dohotka ili dodatne zarade. Čak 84 posto biljnih vrsta i 76 posto proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju koje obavljaju pčele, a koje također pomaže u održavanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti. - prenio je agroklub izjavu hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu, Marijane Petir.

Kao ključni problem europskog pčelarstva Petir je navela veliki uvoz lošeg, čak lažnog, meda, posebice iz Kine, što je, između ostalog, prepolovilo cijenu meda u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj.

Unija uvozi čak 25 posto meda zbog čega su pčelari u teškoj situaciji, a potrošači zbog lošeg uvezenog meda i postojećih propisa nisu dobro informirani što zapravo kupuju.

Stoga je EU Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj na sjednici u utorak, siječnja, usvojio i razmatrao brojne prijedloge vezane za razvoj europskog pčelarstva i potporu pčelara. Zatraženo je očuvanje populacije divljih pčela, bolja sljedivost meda, povećanje financiranja, razvoj sustava izravne pomoći pčelarima, zabrana korištenja aktivnih tvari u pesticidima te osnovno i strukovno obrazovanje pčelara.

Isto tako, 20. svibnja trebao bi postati Svjetski dan pčela, tih vrijednih kukaca bez kojih bi se čitav ekosustav promijenio i urušio.